Prva faza državnoga investicijskog plana o dovođenju brzog interneta do svakog kućanstva u Hrvatskoj do 2020., teškog više od milijardu eura, počela je u četvrtak. Vlada je zadužila CEI (Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija) da do travnja riješi koja bi državna tvrtka i na koji način trebala povezati optiku javnih tvrtki te time stvoriti nacionalnog infrastrukturnog operatera. Mogućnosti je više, od Odašiljača i veza (OiV), preko HEP-a, pa sve do osnivanja nove javne tvrtke. Darko Parić, koordinator projekta, kaže kako je glavni cilj provesti prvu fazu projekta do kraja, jer su svi pokušaji prethodnih vlada na tom planu propali. "Točno je da će država sa svojim infrastrukturnim operaterom na međugradskim vezama konkurirati Hrvatskom telekomu, ali to ne samo da je u skladu s EU regulativom, nego ćemo potaknuti tržišno natjecanje i učiniti da projekti brzih mreža po gradovima budu isplativiji. Time ćemo potaknuti operatere da brže krenu u investicije", kaže Parić. Neslužbeno se u Vladi komentira da bi prve dvije faze investicijskog plana o uvođenju brzog interneta, one koje se odnose na razvoj novog državnog telekoma, mogle biti gotove u roku od dvije godine te da će ukupno stajati oko 1,5 milijardi kuna. Procjenjuje se da bi prva faza, samo ujedinjavanje postojeće optike, mogla biti gotova za manje od godinu dana i da će stajati do 15 do 30 milijuna kuna. Druga faza, koja obuhvaća povezivanje infrastrukture državnog telekoma sa svim gradovima i općinama u Hrvatskoj, ne bude li većih prepreka, realizirat će se u roku od dvije godine, a zbog visoke cijene računa se da će biti financirana iz fondova EU.

Dvije prepreke
Ostatak do 7,65 milijardi kuna, koliko se očekuje da će ukupno biti uloženo u mreže nove generacije do kraja desetljeća, odnosi se na treću fazu, odnosno izgradnju optičkih priključaka (FTTH projekti) u gradovima te druge načine na koje će se spojiti korisnici tamo gdje se operaterima ili ne isplati ili ne budu željeli ulagati. I to je optimistična računica. Konzultantska kuća Lator izračunala je, naime, kako država, ako ne srede pretpostavke, riskira da se ukupna investicija u mreže nove generacije u Hrvatskoj popne na čak 12,01 milijardu kuna. Tomislav Majnarić, viši savjetnik Latora, kaže da je za to potrebno rješiti dvije stvari: DTK i stavljanje optičkih kapaciteta javnih tvrtki na tržište.I dok u HT-u oštro kritiziraju Vladu, u Vipnetu ističu da će svakako sudjelovati u tom projektu sukladno dobroj praksi u EU. "Unija kroz posebne fondove financira ostvarenje ciljeva Digitalne agende, i to ponajprije za područja na kojima ne postoji komercijalni interes, a dosadašnja praksa pokazuje da Vlade u ostvarenju tih ciljeva surađuju s kompanijama koje posjeduju potrebna znanja i iskustvo u takvim projektima", kažu u Vipnetu.U Optima telekomu, najvećem fiksnom konkurentu HT-u, pozdravljaju Vladin investicijski plan u mreže nove generacije. "Nadamo se da će ova Vlada, za razliku od prethodnih, biti uspješnija u ujedinjavanju državne infrastrukture i zaista u skorijoj budućnosti realizirati ovaj projekt, kao i plan da dodvede optički priključak u svako kućanstvo u Hrvatskoj do 2020.", kažu u Optimi. Dodaju da novog državnog operatera vide kao dobrog partnera koji će sigurno efikasnije raspolagati povezanom infrastrukturom nego što danas raspolažu njezini vlasnici, kojima je telekomunikacijski posao najčešće na margini. Željko Lukač, predsjednik Uprave Metroneta, ističe da je Vlada na ovaj način dala poticaj daljnjem razvoju širokopojasnoga pristupa internetu u Hrvatskoj. "Međugradski kapaciteti koje će moći ponuditi državne tvrtke smanjit će troškove svim operatorima u Hrvatskoj i građanima osigurati niže cijene usluga i dostupnost većih brzina pristupa telekomunikacijskim uslugama", kaže Lukač.

Mreže otvorene svima
Dodaje da se u provedbi plana moraju koristiti modeli izgradnje koji će jamčiti jednake tržišne uvjete svim ponuđačima telekomunikacijskih i IT usluga u Hrvatskoj, jer kod nekih predloženih modela postoji mogućnost da najveći operateri zauzmu značajnu tržišnu prednost. U Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture umiruju i kažu da će se mreže nove generacije raditi isključivo tako da budu tehnološki neutralne i otvorene za korištenje svim operaterima. 

HT: sporno je i daljnje zaduživanje države

'Država nekonkurentna, mi ne'

Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave HT-a, na nedavnoj je konferenciji "Izravna inozemna ulaganja", na kojoj je bio i potpredsjednik Vlade Branko Grčić, kritizirao i Vladu i gradove. "Ulazak države u telekom sektor i trošenje novca za tu namjenu upravo u ovom trenutku izravan je i nelojalan udar na tvrtke kojima je to osnovni biznis, baš kao i odluka nekih općina i gradova o osnivanju paralelnih lokalnih komunalnih tvrtki", ističe Mudrinić. Na naš upit da objasne stav kompanije i gdje u Vladinu planu potencijalno ima mjesta za njih kao operatera, iz HT-a su odgovorili da su u deset godina uložili 13 milijardi kuna "zahvaljujući kojima u Hrvatskoj imamo infrastrukturu s kojom vrlo dobro stojimo na globalnoj ljestvici konkurentnosti, što se ne može reći za ostale parametre mjerenja konkurentnosti, gdje smo kao zemlja sve niže". Dodaju da nije sporno stavljanje u funkciju postojeće državne imovine. "Sporno je moguće daljnje zaduživanje države po visokoj cijeni, u okolnostima visoke porezne presije i visokoga javnog duga, da bi se konkuriralo privatnom sektoru i ulagalo tamo gdje privatni sektor ima interes i već godinama intenzivno ulaže. Ulaganja bi sigurno bila i veća, ali ih onemogućuje neadekvatan regulatorni okvir", kažu u HT-u.

Povezivanje državne optike

U prvoj fazi Vladina investicijskog plana, kojem je cilj svim građanima i tvrtkama do 2020. omogućiti pristup internetu najmanje brzine od 30Mbps pa do više od 100Mbps, Vlada će stvoriti nacionalnoga infrastrukturnog operatera koji bi ujedinio optičku infrastrukturu državnih tvrtki. Cilj je postojećim optičkim kabelima u vlasništvu javnih tvrtki znatno povećati kapacitet i sniziti cijene međugradskih telekomunikacijskih veza kako bi se povećala isplativost izgradnje optičkih mreža na razini gradova i općina. Time bi država konkurirala HT-u, za koji u branši tvrde da veze između hrvatskih gradova naplaćuje skuplje nego liniju Zagreb-Frankfurt. Kandidati za novi državni telekom su HEP, OiV ili, naizvjesnije, nova državna tvrtka u kojoj bi u zamjenu za optiku javne tvrtke dobile vlasničke udjele. Prijedlog Vladi kako to izvesti treba do travnja dati CEI, uz uvjet da država bude vlasnik i upravitelj infrastrukture. Završetak faze planira se za manje od godinu dana, i to za 15 do 30 mil. kuna.

Spajanje gradova i otoka

Drugu fazu izgradnje mreže nove generacije u Hrvatskoj također će voditi državni infrastrukturni operater. Cilj je na izgrađenu temeljnu optičku infrastrukturu iz prve faze, koja povezuje velike gradove, spojiti i manja mjesta i otoke, te u nekim slučajevima dovesti optiku od HEP-ovih trafostanica izvan gradova i HŽ-ovih željezničkih postaja u gradovima do glavnih telekomunikacijskih centrala u tim mjestima, jer se tamo nalaze svi operateri. U ovom djelu izgradnje državni infrastrukturni operater bit će otvoren za suradnju s privatnim operaterima jer državne tvrtke nemaju tu infrastrukturu. Očekuje se da će gradovi i općine do kojih će na taj način doći ovaj državni telekom postati atraktivnije za ulaganja u optičke priključke (FTTH). Osim suradnje s operaterima, državni telekom ovdje će biti otvoren i za privatne ulagače, dok će ostatak novca tražiti iz EU fondova i CEF-a. Neslužbeno se procjenjuje da bi ova faza mogla biti gotova do 2015. godine, a stajat će gotovo 1,5 milijardi kuna.

Brzi internet stiže do građana

Za razliku od prve dvije, treća će faza biti u cijelosti u rukama lokalne samouprave i zato u njoj neće sudjelovati državni operater. Cilj je da se unutar gradova do svakog kućanstva dovede optički priključak, a izvan gradova kombiniraju druge tehnologije kako bi svi građani imali pristup internetu minimalno 30Mbps. Prema analizi tvrtke Lator, optički (FTTH) projekti su isplatiti u pet do deset godina u mjestima s više od 2000 stanovnika. U takve poslove već su ušli privatni operateri Amis telekom, HT i Metronet, ali i gradski i lokalni infrastrukturni operateri poput Digitalnog grada u Zagrebu. Vlada će lokalnim samoupravama gdje operateri nemaju interesa ili ne žele ulagati pomoći subvencijama i financijskim planovima, kako izravno, tako i kroz regionalne razvojne agencije. Ovo je ujedno najskuplja i najsloženija faza. Njezina realizacija planira se do 2020. i stajat će najmanje pet milijardi kuna. U Vladi zato očekuju da lokalne samouprave što više takvih projekata prijave za EU fondove.