Inicijativa je odlična i tu nikakvim dvojbama definitivno nema mjesta, odgovor je potencijalnih donatora ovih dana na upit neka prokomentiraju nove pravilnike koji uređuju doniranje hrane. Međutim, na upit, neka ocijene olakšavaju li nova pravila postupak doniranja naspram dosadašnje prakse, iznose brojna opažanja temeljem kojih bi zapravo trebalo odmah pristupiti izmjenama pravilnika.

Ministarstvo poljoprivrede, podsjećamo, odredilo je uvjete, kriterije i način doniranja hrane i hrane za životinje koji su u primjeni od 30. listopada, dok je Ministarstvo financija izmjenama i dopunama pravilnika o porezu na dodanu vrijednost utvrdilo da donatori godišnje bez obveze plaćanja PDV-a mogu donirati hrane u vrijednosti do dva posto od svoga prihoda/prometa iz prethodne godine.    Pouzdanih podataka nema, tek se procjenjuje da Hrvati kroz godinu bace više od 300 tisuća tona hrane u vrijednosti 3,5 milijarde kuna dok istodobno gotovo 20 posto stanovništva živi ispod ili na granici siromaštva. Manje hrane na deponijima, puniji tanjuri u pučkim kuhinjama ali, i police socijalnih samoposluga zadaća je novih pravilnika.

Cilj je i ušteda što više kuna koje bacanjem hrane danas odlaze u vjetar. No, čini se, sve te dobre zamisli ipak neće uskoro zaživjeti onako kako bi mogle. Razlog je komplicirana procedura koju je nametnuo zakonodavac pa bi se jedna dobra ideja mogla izgubiti u šumi nepotrebnih pravila. Naime, uz jamstvo anonimnosti, jedan potencijalni donator dostavio nam je odgovor državne administracije od koje je zatražio naputak što mu je sada činiti. "Što više informacija i pojašnjenja imam bojim se da sve vodi k tome da će donacija biti sve manje," upozorava dok sam dopis otkriva svu raskoš razmišljanja državne administracije kako poduzetnicima zakomplicirati život.

Budući da posrednici uglavnom rade s upakiranom hranom mješovitog podrijetla moraju biti registrirani za obavljanje djelatnosti poslovanja s hranom pri Ministarstvu zdravlja. Posrednici, osim što moraju imati prostoriju u kojoj se obavlja samo djelatnost posredovanja s doniranom hranom, moraju imati sve evidencije, primjerice o krajnjim primateljima koji ispunjavaju uvjete iz članka 5. stavka 2. Pravilnika o doniranju hrane. Da biste se bavili ovakvom, humanitarnom aktivnošću, upućujem vas i na Zakon o humanitarnoj pomoći (NN.102/15) kao i na mogućnost potrebe ishođenja odgovarajućih rješenja/dozvola od nadležnih ureda. Ukoliko su vam potrebna tumačenja tog zakona, potrebno je obratiti se ministarstvu nadležnom za socijalnu politiku i mlade" dio je detalja iz naputka.

Najkraće, tko želi donirati hranu najprije mora ishodovati gomilu papira u četiri ministarstva: poljoprivrede, zdravlja, financija i socijalne politike, ali i urediti posebno skladište samo za tu namjenu.  Premda nije tražio naputak za postupanje i predsjednik Uprave NTL-a Martin Evačić upozorava na, kako kaže, golemo, nepotrebno administriranje koje uvjetuje ispunjavnje 100 obrazaca i podnošenje 300 dokaza. "Zakoni koje imamo, pa i ovi pravilnici, traže angažiranje jednog novog zaposlenika ukoliko ne želimo radi mogućih pogreški plaćati kazne," ističe Evačić. Podsjeća i da većina trgovaca radi golemih marži pleše po rubu profitabilnosti.  

"Onaj tko uspije ostvariti 1-2 posto dobiti na prihod smatra se uspješnim, a sada se otvara prostor da ta zarada ode kroz donacije. Mislim da je za neke namirnice trebalo dopustiti doniranje i po isteku roka trajanja sve dok su zdravstveno ispravne," kaže Evačić i dodaje: "Tjestenina, riža, konzerve, trajno mlijeko, sirevi ili fermentirani mliječni proizvodi zdravstveno su ispravni značajno dulje od navedenog roka trajanja". Direktor trgovačkog lanca Ribola Ante Kovač pak upozorava na moguće manipulacije s obzirom da se uvozi velika količina hrane, a baš i nije razvidno gdje sve završava. Smatra da što prije iz pravilnika treba maknuti i obvezu po kojoj građani koji doniraju hranu u akcijama trgovačkih lanaca moraju dati dokaz o plaćenom PDV-u. Na taj detalj upozorava i član Uprave Spar Hrvatska Danijel Vidiš.

"Odaziv građana na poziv za doniranje hrane putem košara postavljenih u trgovinama, recimo prilikom poplava u Slavoniji, bio je izuzetan, a pravilnik predviđa da se za svaku donaciju realiziranu na taj način mora dati i potvrda da je plaćena te se mora osigurati i posebna prostorija za tu namjenu. Bojimo se da će nestati mogućnost skupljanja hrane od kupaca za potrebite u samim trgovinama što je velika šteta", ističe Vidiš. Lidl pak u suradnji s Caritasom već četvrtu godinu provodi projekt "Pomaga­ti je lako!" Akcija uključuje sve Lidlove tr­govine u Hrvatskoj gdje građani u posebne košare odlažu kupljene proizvode koji se daruju socijalno ugro­ženim obiteljima i pojedincima, korisnicima­ pomoći nad/biskupij­skih Caritasa diljem Hrvatske. No, ovoj hvale vrijednoj inicijativi trgovaca nova pravila doniranja uskratila su opstanak.