Domaće banke zasad su stabilne, no urušavanje realnog sektora prijeti im sve više kako izostaje oporavak. U najboljem slučaju u kojem će ekonomija stagnirati, sa 0,3 posto rasta BDP-a, gotovo svaka treća tvrtka do kraja godine neće biti u stanju vraćati svoj kredit. Dogodi li se malo vjerojatan, ali ne i nezamisliv šok-scenarij, u kojem BDP pada 3,6 posto, a kuna oslabi 10 posto prema euru, banke će biti suočene sa čak 47 posto loših korporativnih kredita.
Rezultat je to najnovije simulacije rizika za financijsku stabilnost koju je provela Hrvatska narodna banka i glasno je upozorenje Vladi. “Potrebno je hitno provesti uštede u proračunu i ubrzati tempo provedbe strukturnih reformi”, upozorava središnja banka naglašavajući da je to jedini način ublažavanja percepcije rizika i zadržavanja pristupa inozemnim izvorima kapitala u slučaju da se međunarodno okruženje promijeni.
U temeljnom scenariju makroekonomskih kretanja udio loših kredita u ukupnima do kraja godine mogao bi dosegnuti otprilike 17,5 posto i već je ta brojka značajan uteg bankama. No, u šok-scenariju koji podrazumijeva pooštravanje uvjeta financiranje u eurozoni, a čija je vjerojatnost da se ostvari tek pet posto, kvarenje portfelja ubrzalo bi na 25,2 posto što znači da bi svaki četvrti odobreni zajam bio problematičan. “Ispitivanje otpornosti bankarskog sektora za 2013. pokazalo je da su postojeći amortizeri dostatni na razini cijelog sektora i ako se pojave malo vjerojatni, ali mogući nepovoljni šokovi”, smatraju u HNB-u. U temeljnom scenariju neto prihod trebao bi biti “više nego dovoljan” za ublažavanje povećanih rezervacija koje banke izdvajaju na teret dobiti, ali samo u slučaju da profite ne izvlače iz Hrvatske. Tada bi prosječna stopa adekvatnosti kapitala porasla za 2,7 postotnih bodova te bi na kraju godine premašila 23 posto. Premda su postojeće zalihe kapitala dovoljne da sustav u cjelini održe stabilnim, zatrese li se gospodarstvo ozbiljnije, znatan dio malih banaka našao bi se u ozbiljnim problemima.
U šok-scenariju banke bi bile suočene s 15-postotnim padom prihoda, a uz manje zarade, tečajne promjene dodatno bi otežale otplatu kredita i prosječna kapitaliziranost pala bi za dva boda na 18,3 posto. Do kraja godine ispod zakonske granice kapitaliziranosti od 12 posto našlo bi se čak 13 banaka, odnosno trećina svih koje zajedno drže 9,5 posto tržišta. Od problematične trinaestorice, njih čak pet (s dva posto ukupne aktive) palo bi s kapitalom ispod osam posto. Jasno je da bi tada regulator od vlasnika zahtijevao dodatne mjere za jačanje kapitala, no upitno je koliko bi njih u krizi bilo financijski sposobno pružiti takvu podršku svojim bankama. U središnjoj banci očekuju da će u temeljnom scenariju do kraja godine problematično biti 31% kredita tvrtkama, 14% potrošačkih i 7,1% stambenih. U crnom scenariju loši krediti tvrtkama skaču na 47%, loši potrošački na 17%, a stambeni na 11,5%. Treba napomenuti da oba scenarija ne podrazumijevaju značajnije promjene odnosa između kune i švicarskog franka.
S obzirom na to da je već sad tri puta više loših stambenih kredita u francima nego onih vezanih za euro, vidljivo je gdje bi udarilo eventualno jačanje franka. Mimo redovnih projekcija, regulator tek planira pooštravanje klasifikacije plasmana koje bi trebale ‘počistiti’ kredite građevinarima i reprograme od koje se očekuje dodatni efekt rasta loših kredita, no mjere se tek bruse.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uzrujavanje oko posljedica – ili suočavanje s razlozima?
Kod ovakvih članaka autor (novinar) bi morao uvijek naglasiti da Hvatska “vuče” tri deficita odkako je postala nezavisna država – budžetski, vanjskotrgovinski i onaj bilance tekućih plaćanja. Jedno je imati javni dug od 60% BDP-a uz 5,6, ili više postotaka BDP-a ka suficita vanjskotrgovinske bilance a nešto sasvim drugo imati te brojke u minusu.
To da Hrvatska “vuče” dva decenija ta tri deficita je kudikamo važnije od toga da će uskoro doći pod udar maastriških kriterija (javn dug ne veći od 60% BDP-a).
HNB to redovito prešućuje, a saborski zastupnici ionako nemaju pojma niočemu pa to pitanje ne postavljaju već uvijek nešto pričaju tek da isprazne frustracije ili jednostavno tek nešto kažu.
Što se HNB-a još tiče, ona se pobrinula da ulogu izvoza kod drugih zemalja u Hrvatskoj dobije prodaja obiteljskog srebra (Pliva, T-HT,INA itd.). Zbog te prodaje u Hrvatsku se slilo masa stranog novca (na kapitala) pa je HNB mogla raditi s kursom kune unutar Hrvatske što je htjela.
Jer što nacionalnoj valut jedne države daje snagu? Njemačka, Švicarska, Holandija (sjetimo se tzv.”holandske bolesti”) Brazil itd.? Samo izvoz.
„Pa, kako kaže veliki talijansko-američki ekonomist Lugi Zingales, banke i korporativni kapitalizam sami sebe uništavaju i vode čovječanstvo u propast“ iz intervjua Krste Papića Slobodnoj Dalmaciji 18.09.2012
Pa ovo je odlican vijest da tvrtke nece vracati kredite. To znaci da ce tvrtkama ostat vise love,a time ce i dobit biti znatno veca.Daj Boze da ni jedna tvrtka ne vrati kredite,a kamoli svaka treca.
Ovo ima veze s potpunim raspadom ekonomije, i kao sto je sada lose za banke, lose je i za sve druge. Za ovo je odgovorna vlast, novi porezi, i to sto se nista ne cini vec dugo.
Destabilizacija financijskog sustava, ili bankovna panika urusila bi cijeli sustav, a onda uz depresiju imamo i potpuni kaos. Bar nesto, da je to jos stabilno.
Sto se tice zarade, povrat na kapital u HR nikad nije bio fantastican, a kamate su slicne drzavama ovo porfila rizika, cak i nize katkad. Dok drzave ne pospremi svoje dvoriste, nema nista.
Uključite se u raspravu