Iako ekonomisti još nisu načisto treba li deflaciju u osam članica EU, uglavnom najslabijih i zaduženih, među kojima je i Hrvatska, gledati kao nešto pozitivno ili negativno, hrvatski potrošači najzadovoljniji su, a proizvođači najnezadovoljniji trenutačnom situacijom koju karakterizira pad cijena u prehrani.

Prema podacima DZS-a, cijene u ožujku na godišnjoj su razini najviše pale u kategoriji ulja i masti te povrća, za više od 10 posto. Za nekoliko postotaka pale su i cijene kruha i žitarica, mesa, ribe, povrća, šećera, meda te čokolade i ostalih konditorskih proizvoda. Analitičari HNB-a u deflaciji, među ostalim, vide utjecaj pada cijena prehrambenih sirovina na svjetskom tržištu od sredine prošle godine, na što se početkom godine nadovezao utjecaj povoljnih uvjeta u zemlji. No, u Krašu kažu kako u prehrambenoj industriji nema većih klizanja nadolje, kad je riječ o inputima, koliko u sve većem dampingu i nelojalnoj konkurenciji stranih trgovačkih lanaca.

Čokolada i konditorski proizvodi prema DZS-u su u ožujku u odnosu na isti mjesec lanjske godine jeftiniji 2,4 posto. I to je već treća godina koliko traju deflatorski trendovi na tržištu konditorskih proizvoda, pogotovo čokolade, objašnjava Marin Pucar, predsjednik uprave Zvečeva. No, uz ekspanziju diskontera, kojima je konditoraj u nas jedna od destinacijskih kategorija, pogotovo nakon ulaska Hrvatske u EU i ukidanja carinskih barijera, Pucar u deflaciji vidi i razloge poput makroekonomskih pokazatelja i smanjenja kupovne moći te promjene navika potrošača, koji se sve više okreću jeftinijim proizvodima i robnim markama trgovaca. 

Treća godina slatke krize 
"Zahvaljujući tim trendovima prosječna cijena kategorije čokolada pala je za 10-15%, a taj trend se nastavlja i dalje",  tvrdi Pucar. Dodatno opterećenje poremećaj je na tržištu nabave, gdje su cijene kakaovca i kakao sirovina rasle više od 50 posto, a mlijeko i mliječne sirovine za više od 30. Jedina stabilna sirovina je šećer, a da situacija bude još kompleksnija, nijedno povećanje cijena sirovina proizvođači nisu mogli ugraditi u cijenu finalnih proizvoda jer se bore za tržišne udjele umjesto za profitabilnost, ako ona uopće danas i postoji, kaže Pucar.

Drago Munjiza, direktor konzultantske kuće Jakov-Viktor i nekadašnji čelnik Konzuma, kaže kako je u Hrvatskoj puno proturječnih sitnica koje utječu na miks cijena, od depresije i nezaposlenosti, relativno najvišeg PDV-a u okruženju do snažnog pada maloprodaje hrane, i do 20 posto promatra li se "isto za isto", nižih ukupnih cijena u okolnim državama (i s PDV-om!) te pozitivnog učinka turističke sezone, kad su turisti manje cjenovno osjetljivi. Tu je i "trakavica" oko akvizicije Mercatora, koji zbog neriješena financiranja i potencijalne akvizicije već dvije-tri godine ne radi strateške poteze nego preživljava. "Zadnji potez je drastično sniženje većine cijena u Sloveniji, što će se preliti i na Hrvatsku, Konzum mora reagirati na taj potez", tvrdi Munjiza. To više što diskonteri Lidl i Kaufland u Hrvatskoj izvrsno posluju koristeći domaće sirovine za robnu marku Okusi zavičaja, a većinu proizvoda uvoze iz zemalja gdje su najjeftiniji, utječući na prosječnu razinu cijena.

"Sniženje cijena postaje glavna taktika za sve trgovce, u rat cijenama uvlače se i proizvođači, pa postoji opasnost da se znatno smanji profitabilnost proizvodnje u RH i tako smanje akumulacija, ulaganje u razvoj i inovacije te, naposljetku, zaposlenost u industriji i trgovini", tvrdi Munjiza, uvjeren kako ćemo za 5-6 godina svjedočiti propadanju ili akviziciji srednjih trgovačkih lanaca i proizvođača. Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke SG, kaže kako su u eurozoni izostali vidljiviji inflatorni pritisci, što je rezultat slabe potražnje zbog postupna gospodarskog oporavka te visoke razine nezaposlenosti. Značajan utjecaj dolazi i od visoke vrijednosti eura u odnosu na dolar. 

Trošarinski učinak
"U Hrvatskoj je pad potrošačkih cijena na godišnjoj razini također rezultat slabe domaće potražnje zbog pada kupovne moći (realno smanjenje dohotka te pad zaposlenosti), velika utjecaja administrativno utvrđenih cijena na kretanje inflacije, poput visoke razine cijena iz prve polovice 2013. uslijed poskupljenja energenata sredinom 2012., te jednokratnih utjecaja, odnosno ulaska Hrvatske u EU. Time su ukinute prepreke inoproizvođačima, odnosno povećana konkurencije, pogotovo u prehrambenoj industriji. U takvim okolnostima ne iznenađuju pritisci na pad potrošačkih cijena, pogotovo zato što i u segmentu maloprodaje proces konsolidacije vodi smanjenju marži", tvrdi Šantić. Od sredine godine, ocjenjuje,  možemo očekivati blagi rast potrošačkih cijena na godišnjoj razini, a to će biti posljedica baznog učinka, uvođenja novih trošarina (naftni derivati) te povećanja postojećih (duhan).