S Linićevom pomoćnicom i ravnateljicom Porezne uprave Nadom Čavlović Smiljanec razgovarali smo o Uredu 21 za velike porezne obveznike, o tome kako su završili slučajevi u kojima su vlasnici velikih domaćih kompanija bili pozvani da obrazlože podrijetlo svoje imovine te zašto se poduzetnicima isplati ući u nagodbu oko potraživanja. Razgovor je vođen nakon što je na snagu stupio novi Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Vladajuća koalicija očekuje da će njime napokon riješiti problem više od 44 milijarde kuna teške nelikvidnosti u državi, i to za pola godine.

Kako teku pripreme za Ured za velike porezne obveznike koji počinje s radom od 1. studenoga?

Najveći dio priprema je odrađen, odabir službenika koji će ga voditi je upravo u tijeku. Ured će biti ustrojen u skladu s preporukama MMF-a i usvojenim praksama država članica Europske unije.

Jesu li dovoljno kompetentni da se bave Agrokorom, Atlanticom, Inom, Adrisom…?

Da, apsolutno. Na sedam velikih kompanija postavljamo jednoga poreznog inspektora.

Je li to dovoljno?

Da. Pogotovo ako uzmete u obzir činjenicu da je do jučer samo pet posto nadzora provođeno kod velikih poreznih obveznika. Ovo je itekako dovoljno.

Kad već govorimo o velikima, proljetos su neki vlasnici velikih kompanija, poput Ivice Todorića i Emila Tedeschija, pozvani u Poreznu upravu da obrazlože nerazmjer svoje imovine i primanja. Kako su završili ti slučajevi?

Ti slučajevi su dijelom riješeni. Rješenja su donesena, stranke su podnijele žalbe. Ne mogu imenovati nikog konkretno, mislim na većinu takvih slučajeva. Za mene su sve stranke jednake.

Dobro, ali veliki su itekako zanimljivi javnosti. Poslovna je javnost bila iznenađena načinom na koji cure informacije iz Porezne uprave. Kakva je to poruka poduzetnicima, ali i potencijalnim investitorima?

To nije dobro. Od nas nisu izlazile informacije jer nas obvezuje porezna tajna. To se nekoliko puta dogodilo, ali više sigurno neće, to vam jamčim. Porezni djelatnici će potpisivati i posebne izjave, i to pod materijalnom i kaznenom odgovornošću, da neće otkrivati informacije.

Dosta je ogorčenja i na terenu se može čuti i od malih da ste ih jako 'stisnuli'. Porez se mora platiti, ali treba li biti do te mjere strog i kažnjavati svaki prekršaj u vrijeme ovakve krize? Je li sad vrijeme za ovakvu strogoću?

Što se tiče naplate upravo kod malih poreznih obveznika, koji imaju poteškoće u poslovanju i dugove, sigurno nećemo prodavati kuće koje su im jedina imovina. Ali svaki porezni obveznik može dugove reprogramirati što smo isto ponudili.

Jesu li mogli reprogramirati baš svi ili samo oni koji i sami imaju nenaplaćenih potraživanja?

To su mogli napraviti svi koji su imali stare dugove do 31. siječnja 2012. godine, s tim da su morali do tog datuma podmiriti tekuće obveze. Ono što me iznenadilo jest da se malo poduzetnika prijavilo u reprogram. U prvoj se fazi mogao dogovoriti reprogram do 36 rata ili platiti sve odmah uz otpis kamata. Tu se prijavilo 15.000 poreznih obveznika. U lipnju smo to ponovili jer ih se nije puno prijavilo u reprogram, svega nekoliko tisuća. Očito je poduzetnicima problem bio uvjet da plate sve tekuće obveze.

Kako ide primjena Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi?

Tijekom prve polovice listopada očekujemo podnošenje prvih zahtjeva za otvaranje postupaka predstečajne nagodbe. Prije svega očekujemo velik priljev zahtjeva za provođenje tzv. skraćenog postupka, koji je predviđen za male poduzetnike koji imaju dugove do milijun kuna i zapošljavaju do deset radnika. Takvih je u ovome trenutku 55.000. Nagodbena vijeća već su ustrojena u Fini i spremna su za rad.

Postupak predstečajne nagodbe prema Zakonu pokreću dužnici. Što bi ih trebalo natjerati na to?

Otvaramo mogućnost poduzetnicima koji imaju financijskih problema da se u roku od 60 dana najprije pokušaju sami konsolidirati, a ako ne uspiju, obvezni su podnijeti zahtjev za otvaranje predstečajne nagodbe. Ključni je moment ekonomski interes dužnika i želja za opstankom na tržištu jer ovaj zakon za razliku od Stečajnog zakona omogućuje dužniku da se u relativno kratkom vremenu nagodi sa svojim vjerovnicima i nastavi poslovati. Primarno načelo i preduvjet je da se sama nagodba sklapa dobrovoljno. Također od dana objave rješenja o otvaranju postupka predstečajne nagodbe, Fina prestaje izvršavati osnove za plaćanje evidentirane u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje, odnosno tvrtka će biti odblokirana. Cilj je da dužnik u postupku predstečajne nagodbe nastavi normalno poslovati i zadrži radna mjesta.

Što je s tvrtkama koje su nelikvidne i koje su blizu blokade?

Zakon propisuje rokove plaćanja, a uprava društva mora u svakom trenutku voditi računa da tvrtka bude likvidna i sposobna za plaćanje i poduzeti sve potrebne mjere u ostvarenju tog cilja. Uprava ne smije dovesti tvrtku u situaciju da se ostvare razlozi za otvaranje stečajnog postupka, a da prije toga propusti otvaranje postupka predstečajne nagodbe.

Kako će izgledati nadzor rokova plaćanja?

Neke tvrtke svjesno trpe što im partneri ne plaćaju kako ih ne bi izbacili s polica ili raskinuli ugovore… Provedbu zakona i pokretanje postupaka od strane dužnika nadzirat će Ministarstvo financija, konkretno Uprava za nadzor, koja radi kontrolu koristeći podatke iz službenih evidencija Fine o trenutnom broju nelikvidnih i insolventnih poduzetnika i o pokrenutim zahtjevima. Dopušteno je ipak plaćanje do 360 dana, ali uz zadužnicu. Neki poduzetnici kažu da ni to nije dovoljno jako osiguranje ako nema novca na računu dužnika.Da, ostavili smo tu mogućnost jer je riječ o sredstvu osiguranja koje ima učinak ovršne isprave. Ali to ne mora biti samo zadužnica. To može biti bilo koje drugo sredstvo osiguranja kojim dužnika možete ovršiti odmah. Morali smo ostaviti tu mogućnost poduzetnicima pogotovo kod specifičnih vrsta i uvjeta poslovanja.

Koja je razlika između uobičajenog i skraćenog postupka predstečajne nagodbe?

Osim iznosa ukupnog duga koji je kod skraćenog postupka do milijun kuna, on traje do 60 dana, a uobičajeni do 120 dana. U skraćenom postupku dužnik ne podnosi revizorsko izvješće, nema povjerenika predstečajne nagodbe, dužnik od dokumentacije podnosi izjavu ovjerenu od javnog bilježnika da financijski izvještaj potpuno i istinito prikazuje njegovo stanje te da predstečajna nagodba, ako bude sklopljena, neće utjecati na tražbine radnika. Naglasak je na prethodnom sporazumu dužnika s vjerovnicima. Mislimo da će se najviše odazvati oni poduzetnici koji duguju državi za poreze i druga javna davanja.

Ispada da radite samo u korist države, a ne kako bi se riješili problemi.

Ne, nipošto. Ovdje morate na državu gledati kao na vjerovnika u postupku koji vodi Fina. Nema privilegija za državu. Vjerovnici su svrstani u tri grupe: državu, financijske institucije i sve ostale. Odluke se donose većinom glasova svake grupe iz čega je vidljivo da nema favoriziranja države. 

Gdje sjede povjerenici i članovi nagodbenih vijeća? Koliko su plaćeni?

U četiri Finina regionalna centra svaki dužnik može podnijeti zahtjev za pokretanjem postupka predstečajne nagodbe. Službenici u nagodbenim vijećima radit će bez naknade i sve su to djelatnici Fine.

Nedavno je u Sloveniji vaša kolegica Mojca Centa napustila funkciju, navodno zbog prijetnji. Bojite li ste da bi se to i vama moglo dogoditi?

Sve je moguće, prijetnje sam dobivala tijekom čitave godine; mailom. Ili mi mobitel zazvoni, a osoba s druge strane šuti. Ali i to je dio posla i s time se mogu nositi.

Jeste li to prijavili policiji?

Jesam. Svjesna sam svega. Ljudi me inače to često pitaju, pogotovo moja obitelj, jesam li svjesna koliko sam se izložila.

Odmah na početku mandata imali ste i aferu s ovrhama po kreditnim karticama.

Ministarstvo financija se o tome službeno očitovalo.

Što su prioriteti

Prema zakonu se može dogovoriti diskont duga od 30 do 40 posto na razdoblje od četiri do osam godina. Za koliko će se smanjiti nenaplaćena potraživanja?

Vjerovniku je u ovome postupku jasno da neće naplatiti stopostotni iznos duga. Međutim, radi se o tome da su iskustva sa stečajevima u nas jako loša zbog dugotrajnosti postupka u kojima najveća naplativost vjerovnika ne prelazi 30 posto. Dijeli se imovina i poduzetnik prestaje s poslovanjem. Zakonom želimo spasiti i tvrtke i radna mjesta. Iako će se odreći dijela potraživanja, za vjerovnike je predstečajna nagodba bolja od stečaja.

Kakve su vam prognoze s otvaranjem predstečajnih nagodbi do kraja godine?

Prioritet su nam obveznici koji zapošljavaju velik broj ljudi, s dugovima većim od deset milijuna kuna, kojih je 574. Njih će rješavati Regionalni centar u Zagrebu. Nakon toga ćemo se usredotočiti na tzv. redovne postupke za tvrtke blokirane više od 60 dana, kojih je četiri tisuće. Oni zapošljavaju oko 70.000 ljudi pa se može reći da je toliko radnih mjesta ugroženo.

Ovo je bila moja tiha ambicija

Kako se slažete s ministrom Linićem?

Ja sam samo dio tima na čijem čelu je ministar financija Slavko Linić. U Ministarstvu financija svakodnevno svi pomoćnici ministra, uključujući i mene, imamo kolegij na kojim kao tim dogovaramo sve aktivnosti i poslove koje u konačnici zajednički odrađujemo. O mojoj suradnji s ministrom Linićem mogu reći samo sve najbolje.

Da, djelujete kao uigran tim s Linićem, ali neki kažu da se baš ne slažete i da mu je unutar SDP-a bio nametnut izbor vas na mjesto šefice Porezne.

Ja za to ne znam. Nakon dugog staža u Poreznoj u Virovitici i rada u Saboru meni je sve ovo logično. Ovo je posao u kojem sam se našla i koji volim. Bila je ovo moja tiha ambicija.