"Da bi bili konkurentni trebamo imati jednu spalionicu smeća u Zagrebu", zaključio je Mladen Jozinović, direktor Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Sjeverozapadne Hrvatske Piškornica na panelu "Spaliti, obraditi ili kompostirati – ekološke tehnologije razdora" na konferenciji Gospodarenje otpadom u organizaciji Poslovnog dnevnika.

S njim se složila i Marija Novosel, voditeljica tehničkog odjela ZGOS-a, naglasivši da to govori u svoje osobno ime. Spalionica bi trebala biti samo dio tehnološke strategije, budući da su se sudionici složili da bi Hrvatska trebala imati uključene sve tehnologije u tretiranju otpada. "Svaka tehnologija ima svoje prednosti i mane i pritom ne treba biti isključiv", kazao je Frane Rogoznica, direktor Sektora razvoja i istraživanja C.I.O.S. Grupe dodajući da je prilikom projekata tretiranja otpada  problem česti sukob županija i gradova koji lopticu odgovornosti u donošenju prostornih planova često prebacuju jedni na druge, što produljuje vrijeme završetka samog projekta.

Zlatko Canjuga, direktor Hamburger Recyclinga kazao je da će pritisak iz EU-a da Hrvatska promijeni način tretiranja otpada samo rasti, ali da Hrvatska ima problem što banke još uvijek ne znaju kako i koliko investirati u recikliranje.

Iako je gradnja Centara za gospodarenje otpadom dobra šansa za domaću industriju, Rogoznica je kazao da nitko ne može prejudicirati rezultate javne nabave, pogotovo što će se velikim dijelom financirati iz europskih fondova. "Naš pogon u Sisku radila je uglavnom domaća pamet, osim strojeva koji se ne proizvode u Hrvatskoj", kazao je Rogoznica. Dubravko Horvat, tehnički direktor Tehnixa kazao je da je njegova tvrtka izgubila na jednom  natječaju iako su ponudili noviju tehnologiju i jeftiniju cijenu za gradnju uređaja za pročišćavanje voda. Ana Špehar, referent zaštite okoliša Agroproteinke pohvalila se kako je njezina tvrtka već nekoliko projekata financirala iz EU fondova. "Imamo dobro osmišljene projekte zbog čega nam nije veliki problem prijaviti se za europski novac", kazala je Špehar.

Hrvatsku također čeka i mukotrpan put rješavanja problema otpadnih voda, čulo se na panelu Obrada otpadnih voda, poluga gospodarskog rasta. "Do 2023. godine moramo uložiti ukupno oko četiri milijarde eura u zbrinjavanje otpadnih voda i mulja", upozorio je Stjepan Kamber, voditelj sektora zaštite voda i vršitelj dužnosti voditelja sektora za podršku pripremi i provedbi EU projekata. EU je tu godinu postavio kao rok do koje treba riješiti sustav zbrinjavanja otpadnih voda u Hrvatskoj, inače će Hrvatska morati plaćati kaznu. Pri tome će se Hrvatska oslanjati na EU fondove. "Sufinanciranje od strane lokalnih jedinica pokazao se kao veliki problem pri apliciranju za EU projekte", kazala je Marija Tufekčić, izvršna direktorica Plavog Partnera, dodavši da je najbitniji dio održivost projekta nakon sufinanciranja.

• Ulaganje u pogon za obradu komunalnog otpada vraća se za tri godine

• 'Tržišna vrijednost neiskorištenih sirovina koje u 10 godina zakopamo u zemlju iznosi pet milijardi kuna'