Od početka krize 2008. godine do danas u Hrvatskoj je zatvoren 5771 trgovački obrt, u kojemu je bez posla ostalo između 15.000 i 20.000 radnika, rekao je predsjednik Ceha trgovine Boris Vukelić na devetom susretu trgovaca Hrvatske obrtničke komore (HOK).

Od 17.403 trgovačka obrta, koliko ih je bilo 2008., danas ih je 30 posto manje, 11.632, istaknuo je Vukelić naglasivši kako se taj trend nastavlja, pa se mali trgovci nikad neće oporaviti.

I stalna promjena zakonskih propisa ozbiljno ugrožava njihovo poslovanje. Samo na ispunjavanje poreznih obveza troše više od 26 radnih dana u godini te bi ih se moralo pozitivno diskriminirati kroz umanjenje tih administrativnih birokratskih zadataka.

“Male trgovine danas su potreba – i turistički aduti i nužnost za ruralna područja u kojima uglavnom živi starije stanovništvo. No, čak 4000 naselja u Hrvatskoj danas nema trgovine, dok grad Zagreb s druge strane ima i tri puta više trgovačkih kvadrata po stanovniku od Beča, a dvostruko manju kupovnu moć”, kaže Vukelić. Prosječna potrošačka košarica u maloj trgovini ne kreće se pak više od 25 kuna po jednoj kupnji jer Hrvat na hranu troši 34 posto primanja, dok je prosjek EU 16 posto. No, namjeravaju li opstati, trgovci moraju ulagati u svoje objekte i znanje, udruživati se i specijalizirati.

Predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec upozorava na to kako zakoni nisu prilagođeni stvarnom životu, pa se teško provode, a i predugo se čeka na dobre poteze Vlade, kao što je, primjerice, povećanje cenzusa za PDV. “Problem trgovaca je što su uvijek između čekića i nakovnja, oni su krivci za sve, a istodobno Vlada ne razmišlja da trgovci drže socijalni mir jer često davanjem na dug, primjerice, nekom umirovljeniku ili onome tko je na zavodu za zapošljavanje, zadržavaju taj socijalni mir”, rekao je Ranogajec.

Jučerašnji skup u HOK-u protekao je bez visokih gostiju iz političkog života. Možda i zato jer su upozoreni kako na skupu neće biti protokolarnih govora, našalio se Vukelić.