Većina hrvatskih građana smatra da izbjegavanje plaćanja poreza negativno utječe na gospodarski rast te su spremi podržati Vladu u suzbijanju sive ekonomije, pokazala je anketa koju je za Mastercard provela agencija Ipsos.

Većina anketiranih u Hrvatskoj, njih 87 postom slaže se da se Vlada mora boriti protiv sive ekonomije, a 77 posto smatra da građani trebaju podržati njezina nastojanja, izvijestili su u ponedjeljak iz Mastercarda.

Anketa u Hrvatskoj je dio istraživanja o stavovima građana 10 zemalja istočne i srednje Europe (Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Češka, Mađarska, Poljska, Srbija, Slovačka, Slovenija i Rumunjska). U devet zemalja istraživanje je provedeno putem interneta na reprezentativnom uzorku (u dobi od 15 do 64 godine), dok je u BiH iznimno provedeno omnibus istraživanje na uzorku od 1.000 osoba.

Prema rezultatima ankete u Hrvatskoj, gotovo svi ispitanici (90 posto) svjesni su da je izbjegavanje plaćanja poreza kriminal.

Ipak, postoji značajna skupina onih koji smatraju da su porezi previsoki i da je izbjegavanje plaćanja opravdano (28 posto), kao i skupina koja vjeruje da je za uspješno poslovanje ključno ne prijavljivati barem dio prihoda (34 posto), navodi se u priopćenju.

Međutim, većini je (74 posto) ipak jasno da je zbog sive ekonomije manje novca za javne usluge kao što su obrazovanje, zdravstvo ili cestovna infrastruktura. Isto tako, više od 70 posto anketiranih građana smatra da prikrivanje prihoda od poreznih vlasti ima negativan učinak na gospodarski rast, a 79 posto razumije da ona dovodi do nepoštene konkurencije.

Hrvati su skeptični u pogledu utjecaja prosječnog građanina na sivu ekonomiju, ali se dvije trećine slaže da se trebaju pridružiti borbi protiv sive ekonomije, ograničavajući mogućnost trgovaca da sakriju prihode.

Rješenje koje građani najčešće spominju, a kojim bi sami mogli ograničiti sivu ekonomiju, je traženje i uzimanje računa (84 posto). Njih dvije trećine misli da je mogu ograničiti izbjegavanjem trošenja novca na prodajnim mjestima koje nemaju fiskalnu blagajnu, a polovica plaćanje karticama prepoznaje jednim od učinkovitih načina suzbijanja sive ekonomije. Za usporedbu, u Mađarskoj je razina svijesti o tome kako kartično plaćanje smanjuje sivu iznosi samo 13 posto, što je najniži rezultat u zemljama u kojima se provelo istraživanje, navodi se u priopćenju o rezultatima ankete.

Međutim, kako se dodaje, istraživanje je u svim zemljama pokazalo da su potrošači, kada shvate da tako mogu smanjiti sivu ekonomiju, spremni mijenjati navike te više plaćati karticama. Tako je gotovo 80 posto ispitanika širom regije iskazalo spremnost češće plaćati elektroničkim putem – od 60 posto u Sloveniji, 71 posto u Hrvatskoj do 85 posto u Rumunjskoj, naglašavaju uz ostalo iz Mastercarda.