Porezna uprava još nije krenula u ovrhe na računima osnivača tvrtki za 10 kuna, inače reklamiranih za samozapošljavanje, koji su ujedno i direktori zaposleni u svojim novim tvrtkama, za zdravstveni doprinos iz spornog članka 7. stavak 1. točka 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Riječ je o odredbi uvedenoj 1. srpnja 2013. zbog čije bi nespretnosti direktori koji nisu zdravstveno osigurani u nekoj drugoj tvrtki u RH ili članici EU, nego u vlastitoj tvrtki, trebali plaćati po dvije osnove dva zdravstvena doprinosa: i po osnovi ugovorene plaće, što je neupitno, ali i paušalni dio, što je presedan u Uniji. Alternativa kako to izbjeći zapravo je fiktivno zapošljavanje u drugoj tvrtki na jedan sat. Za većinu je to neprihvatljivo. Čeka se pravo rješenje, a procjenjuje se da je pogođeno do 10-ak tisuća direktora. No, unatoč najavama rješenja kroz usklađenje zdravstvenog i mirovinskog zakona, pomaka još nema.

Neslužbeno, ministar financija Boris Lalovac očekuje da će ministar zdravlja Siniša Varga pokrenuti usklađenje. Razloga je više, među ostalim, što to ne vrijedi za direktore tvrtki osnovanih prije 1. srpnja 2013., što je po mnogima dodatni argument za neustavnost odredbe. Savjet direktorima stoga i dalje glasi: ne plaćajte, kaže porezni stručnjak Vlado Brkanić iz RRiF-a, a Kristina Leko iz istoimenog knjigovodstvenog servisa potvrđuje da ovrhe nisu krenule. Posebno su ogorčeni korisnici potpora HZZ-a za samozapošljavanje jer nisu bili upoznati s tom obvezom.

U HZZ-u se, pak, pravdaju jer "nisu u mogućnosti odgovoriti na sve, a niti znati sve zakonske i druge propise koji obvezuju osobe koje su vlasnici, te direktore i druge osobe koje su odgovorne za rad i zastupaju trgovačka društva i obrte". Ogorčenim poduzetnicima HZZ savjetuje da se obrate institucijama i strukovnim udrugama koje su ustrojene za zastupanje interesa poslodavaca. Čini se da je sporna odredba svima promaknula u žaru ulaska u EU. Da je problem velik, pokazuju dvije stvari.

Ona se nije primjenjivala do 2015., kad je HZZO izišao iz državne riznice, pa poreznici za HZZO po novome šalju uplatnice fizičkim osobama, tj. direktorima, a ne tvrtkama, koji ne plaćaju jer smatraju da se to mora ukinuti. Na razlici troškova direktora tvrtki osnovanih prije i poslije 1. srpnja 2013. pokazuje se da oni koji imaju minimalnu plaću u prvom slučaju imaju mjesečni izdatak za mirovinsko i zdravstveno od 1126,99 kn, a oni u drugom slučaju još i 1231,16 kn za dodatni zdravstveni doprinos, za koji ništa ne dobivaju. Obračunat je na osnovicu od 7943 kn koja inače vrijedi za direktore koji nisu osigurani po osnovi radnog odnosa, što ovdje nije slučaj.