U krizi prvo raste deficit i vanjski dug, počinje bijeg kapitala iz zemlje, a potom se počne urušavati tečaj. Takvog scenarija boji se profesor Ivan Lovrinović, koji je u Opatiji pozvao guvernera da zaustavi povlačenje novca iz Hrvatske.

– Kad ova zemlja ne bi imala Vladu, ne bi se dogodilo ništa – zaključuje Lovrinovića. Hrvatskoj se smanjuje novčana masa, a koliko je situacija zastrašujuća, pokazuje činjenica da bi primjenom kanala multipliciranja novca koje koristi eurozona Hrvatska imala i do 40 posto veću novčanu masu, odnosno oko 90 milijardi kuna. Depozitni novac građana u krizi pao je sa 41 na 33 milijarde kuna, a tvrtke imaju 14 milijardi kuna na računima, što je pet milijardi manje nego 2007. Devizna se štednja povećala sa 103 na 150 milijardi kuna.

Povučeno 27 mlrd. kuna

– Uz ovakve podatke samo dragi Bog može predvidjeti koliko će BDP padati u idućoj godini – kaže Lovrinović. Zapravo se Hrvatska eurizira, kaže Lovrinović, a novac iz banaka povlači u matične banke. Prema podacima banke za izravnavanja, iz Hrvatske je u godinu dana povučeno 27 milijardi kuna, a HNB tvrdi da je iznos 11,7 milijardi kuna. Prema neslužbenim podacima, povlačenje novca ubrzalo se u listopadu i studenom.

– Guverner Rohatinski izradio je program za sprečavanje bijega kapitala. Zašto ga Vujčić ne aktivira – upitao se Lovrinović. Zaključio je da je politika HNB prorecesijska i da će “satrt sve pred sobom”.

Ako gospodarstvo ne uništi monetarna politika, uništit će ga nepostojanje cilja politika koje se vode, upozorio je Nadan Vidošević, čelnik Hrvatske gospodarske komore. – Katar je bio obećavajući. Prema mojem dojmu, i Katar i Hrvatska dobili su signal da vrate pozicije na 2002. kada je Hrvatska bila ucrtana kao jedno od pet žarišta katarskih ulaganja – kazao je Vidišević. Taj signal, pretpostavlja se, došao je od Velike Britanije, a upravo je zato Vidošević rekao da su društvene elite presudne u idućih nekoliko godina te će presuditi hoćemo li prostorom i bogatstvom resursa upravljati sami ili će to činiti netko drugi.

Privatizacija HEP-a

– Najgori scenarij bio bi da se prepustimo na upravljanje nekom drugom. U tom kontekstu otvaram priču o monetizaciji autocesta, privatizaciji HEP-a i upravljanju nad željeznicama – kaže Vidošević. A privatizacije HEP-a neće biti barem dok se ne otplate nedavno izdane obveznice od 500 milijuna dolara jer bi ih morali isplatiti odmah u cijelom iznosu, kazao je predsjednik uprave HEP-a Zlatko Koračević. U ugovor o obveznici, kaže, stavljena je odredba da u slučaju izmjena kapitala moraju jednokratno isplatiti obveznicu.

HEP mijenja politiku plaća da nagradi bolje

U HEP-u radi 47 direktora koji imaju identičan koeficijent plaće, a iznos im se razlikuje samo po godinama staža. To će se promijeniti, najavio je Zlatko Koračević, predsjednik uprave komunalca. Ljude treba nagraditi prema kvaliteti posla i razini odgovornosti. Koračević namjerava pronaći i model nagrađivanja najstručnijih kadrova. – Mladi ljudi koji su izradili prospekt obveznice HEP-a i pripremili nas za izdanje tranše moraju biti nagrađeni – kazao je Koračević. Smatra da će sve javne tvrtke koje funkcioniraju na tržištu morati promijeniti politiku plaća.