Veliki broj poduzetnika u Hrvatskoj se suočava s nedostatkom radne snage. Iako se kao sektori u kojima nedostaje najviše radnika u javnosti ističu turizam, graditeljstvo te metalurgija, činjenica je da nije bolje ni u maloprodaji i logistici. Stoga smo u strukovnim udruženjima i među samim trgovcima istražili kakva je trenutačna situacija.  U Hrvatskoj gospodarskoj komori kažu da se sve veći broj trgovaca suočava s manjkom radne snage, posebno određenih vrsta zanimanja, a izdvajaju prodavače, mesare, skladištare i vozače.

"Problem manjka zaposlenih u trgovini prisutan je cijele godine, a posebno dolazi do izražaja u turističkoj sezoni. Turistički rekordi generiraju se na trgovinu u smislu potrošnje turista. Tako je i u trgovini sve očitiji manjak raspoloživih sezonskih radnika. Potražnja za zanimanjem trgovaca raste, dok su stope zapošljavanja ostale na istom nivou, zbog čega se i pojavio kroničan problem nedostatka kvalificirane radne snage u trgovini i sve izraženije negativne selekcije", kažu u HGK. 

Nesloga oko neradne nedjelje
Stavove potkrepljuju i statistikom prema kojoj je lani u pravnim osobama u djelatnosti trgovine bio ukupno 191.060 zaposlen. Od tog broja najviše je bilo zaposlenih u trgovini na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima, i to 110.556. Drugi je najveći poslodavac u djelatnosti trgovine trgovina na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima (klasifikacija G46) koja je zapošljavala 65.841 osobu. Trgovina na veliko i na malo motornim vozilima i motociklima, popravak motornih vozila i motocikala (G45) zapošljavala je 14.663 osobe. U HGK rješavanje problema radne snage vide u uvođenju dualnog modela obrazovanja po uzoru na Austriju i Njemačku. 

"Takvo će obrazovanje, u kojem bi se nastava 60 do 70% održavala u tvrtkama, a 30-40% u školama, uključiti mlade na tržište rada još za vrijeme strukovnog školovanja. Prednost učenicima bit će kvalitetno školovanje, bolje mogućnosti na tržištu, nastavak rada u poduzećima, ali i financijska neovisnost", ističu u HGK.  Iako se, zbog nedostatka radne snage i prakse da trgovci zbog manjka ljudi uskraćuju radnicima slobodne dane i godišnje odmore, kao jedno od rješenja za olakšavanje te situacije nameće zabrana rada trgovina nedjeljom, u HGK kažu da su oko toga mišljenja trgovaca podijeljena.

"Dio ih drži da je Hrvatska dio jedinstvenog tržišta EU te nema granica između nas i članica EU u okruženju u kojima je nedjelja radni dan, a zbog čega bi moglo doći do odljeva potrošača i kapitala u te zemlje, posebice uz granična područja Slovenije, Mađarske i BIH što bi dovelo do pada prometa u trgovini na malo koji je polako počeo rasti od 2014. do danas. Trgovci drže da im je s obzirom na sadašnje stanje u gospodarstvu i na tržištu, kao i činjenicu na otvorenost tržišta te veliku konkurenciju, bitna svaka minuta radnog vremena, a smatraju i da radnici trebaju biti zaštićeni te da se pridržavaju važeće radno-pravne regulative u RH, ali i da je nužno voditi računa o hrvatskim potrošačima koji su im postali lojalni i od kojih im zavisi i promet. S druge strane, jedan dio trgovaca drži da im neradna nedjelja ne bi ugrozila poslovanje te da je nužno voditi računa o zaštiti dostojanstva radnika i smanjenju nelojalne tržišne utakmice", kažu na u HGK. Sličnog stava su i u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) gdje kažu da na problem upozoravaju već dugo. Sanja Smoljak Katić, direktorica HUP- udruge trgovine ponavlja da problem postoji posljednjih godina i nije karakterističan samo za trgovinu. 

"Možemo govoriti o gorućem problemu koji nije zaobišao gotovo nijednu djelatnost. HUP- Udruga trgovine kao odgovorni socijalni partner inicirala je sastanke s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava kako bi ukazala na specifičnost problema za djelatnost trgovine, sve u cilju otvorene komunikacije i konzultacija za pronalaženje najboljeg rješenja za trgovinu. Zasad su održana dva sastanka s predstavnicima Ministarstva i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na kojem smo istakli nužnost rješavanja problematike nedostatka radnika za potrebe trgovine, posebice tijekom sezone. Prezentirani su problemi zapošljavanja u određenim mikro lokacijama trgovina te je istaknuta kontinuirana i povećana potreba za radnicima", kaže Smoljak Katić.

Dodaje da unatoč naporima poduzetnika i tijesnom suradnjom s HZZ-om, problem pronalaska potrebne radne snage kako bi se osiguralo funkcioniranje poslovanja gotovo je nemoguća misija.

  "Problem je posebno naglašen u području Istre, Dubrovnika, Zagreba i otoka tijekom ljeta. Najveće potrebe iskazane su u zanimanjima prodavač/blagajnik, skladištar, vozač, pekar, kuhar, mesar. HZZ je ponudio bazu nezaposlenih osoba s evidencija područnih ureda HZZ-a, ali zasad bez konkretnih rezultata i rješavanja problema. Zbog toga je kao jedna od opcija zatražena mogućnost uvoza radne snage jer, primjerice, tijekom ove godine za sektor trgovine za turističku sezonu nedostajalo je prema procjenama oko 3000 radnika u trgovini.

S obzirom na završetak aktualne sezone započeli smo s pripremama za sljedeću godinu i u tom smislu zatražili smo prije par dana sastanak u Ministarstvu rada kako bismo na vrijeme artikulirali problem s kojim ćemo se suočavati i naredne godine, a i stoga što smo započeli postupak prikupljanja potreba od članova HUP-a za zapošljavanjem stranaca, budući da će uskoro sazvati radnu skupinu za izradu prijedloga Odluke godišnje kvote za zapošljavanje stranaca za kalendarsku 2019.", ističe Sanja Smoljak Katić iz HUP-a.

U trgovačkim tvrtkama nisu baš voljni govoriti o ovom problemu. Od 10-ak tvrtki kojima smo se obratili za komentar, svoje viđenje stanja kod njih i rješavanja problema na nacionalnom nivou dale su samo tri. Tako u Pevecu, koji se nakon nedavnog kolapsa opet izdignuo u jednog od lidera na tržištu, kažu da su kao i svi poslodavci u Hrvatskoj osjetili  promjene na tržištu rada, no da zasad još uvijek uspijevaju pokriti potrebnu brojku. 

Nužni i fleksibilniji oblici rada
Gordana Frgačić, direktorica Pevecova Sektora ljudskih potencijala, pojašnjava da su im sve veći izazovi po pitanju kadroviranja, jer kvaliteta radnika osjetno pada.  "Stoga je Pevec značajna sredstva uložio i dalje će ulagati u edukacije zaposlenika. Mlađe generacije neka tradicionalna zanimanja poput skladištara ili trgovca ne smatraju više atraktivnima. Posloprimci danas imaju sve veća očekivanja od poslodavaca te, u nedostatku posla koji bi ispunio ta očekivanja, radije biraju odlazak iz zemlje. S obzirom na to da Pevecovo poslovanje konstantno raste, vjerujem da ćemo uskoro osjetiti i problem u kvantiteti", kaže Frgačić. Pevec unazad godinu dana intenzivno i kontinuirano radi na poboljšanju uvjeta rada, a uveli su i niz poticaja za radnike – poboljšavaju im i uvode nove sustave stimulacija, podigli su plaće te opet rade na dizanju plaća.

Pevec je i prva kompanija koja je podržala Hrvatski savez za nedjelju te i tako, kažu, žele poručiti svojim radnicima da su im na prvom mjestu pa i pod cijenu da se tvrtka odrekne značajnog dijela profita. U Pevecu očekuju da će se u narednom razdoblju situacija s nedostatkom radne snage tek zahuktati. "Taj problem nije od jučer, transformacija se događa već godinama i nije povezana samo s odlaskom ljudi iz zemlje. Primjerice, radna snaga iz sektora IT već odavna ne mora ni otići iz zemlje da bi radila za strane poslodavce, mijenjaju se načini rada, posloprimcima se otvaraju nove mogućnosti i nova, atraktivnija radna mjesta, znanje stečeno u školskom sustavu teško je primjenjivo i nove generacije koje dolaze sve više uče i razvijaju vještine u alternativnim sustavima. Nije novost da radnu snagu već sad uvozimo, a to će se samo još intenzivirati. Kvote za turizam i ugostiteljstvo su u zadnjih godinu dana povećavane već dva puta, a mi se kod nadležnih institucija zalažemo i apeliramo da se i sektor trgovine uključi u sustav kvota. Očekujemo i dalje odljev domaće radne snage koja je sve izbirljivija i priljev strane radne snage te borbu poslodavaca za kvalitetnim zaposlenicima", kaže Pevecova šefica HR-a.

U toj tvrtki su svjesni da se problem mora rješavati na razini čitavog društva jer je uz sve veći pad nataliteta i manji broj stanovnika teško očekivati da gospodarstvo može napredovati bez dovoljnog broja radnika. "Na razini države treba i dalje intenzivno raditi na mjerama zadržavanja stanovništva i zaustavljanja depopulacije. Također treba nastaviti i ubrzati reformu sustava obrazovanja jer promjene koje se događaju su još uvijek spore i ne prate na odgovarajući način promjene na tržištu rada. Rado podržavamo sve napore države u tom smjeru te smo se tako uključili i u projekt uvođenja dualnog sustava obrazovanja. Nužni su i novi, fleksibilniji oblici rada, kako bi se i one ciljne skupine koje ne traže stalno zaposlenje već privremeni posao mogle lakše angažirati.

Na razini sektora moramo kontinuirano raditi na poboljšanju uvjeta rada i kreiranju radnih mjesta na kojima će radnici biti zadovoljni, ali i angažirani i motivirani. Trebamo se i aktivno uključiti u kreiranje propisa i zakona koji će stvarati zdraviju poduzetničku klimu", ističe Gordana Frgačić. S druge strane tvrtke poput Lidla i dm-a su već godinama među najpoželjnijim poslodavcima u Hrvatskoj te se na njihove oglase za posao javlja i stotinu puta više ljudi od potrebe pa u pravilu nemaju problema s radnom snagom. No, u Lidlu Hrvatska kažu da čak i kao jedan od najpoželjnijih poslodavaca ne mogu uvijek izbjeći negativne demografske trendove koji u Hrvatskoj utječu na raspoloživost zaposlenika, te povremeno imaju poteškoća u pronalaženju radnika, a koje se odnose na sezonsko poslovanje.

"U tom kontekstu, Lidl Hrvatska s HUP-om te ostalim predstavnicima poslodavaca u sektoru maloprodaje nastoji utjecati na raspisivanje kvota za sezonsko zapošljavanje stranaca u trgovini", kažu u Lidlu. U dm-u Hrvatska dosad nisu imali problem s pronalaskom kvalitetne radne snage niti u jednom segmentu kompanije. Snježana Kušt Završki, menadžerica Osobne evidencije i obračuna plaća u dm-u, kaže da su samo u ovoj poslovnoj godini zaprimili više od 10.000 molbi za zapošljavanje.

"Iako je ove godine interes radnika za sezonske poslove također bio dobar, očekujemo kako će ovaj segment ubuduće biti izazovniji. Važno je naglasiti kako dm nudi primanja koja se u Hrvatskoj smatraju nadprosječnima. Uz primjerene plaće i dobre radne uvjete dm je među građanima stekao i zadržao ugled poželjnog poslodavca. Činjenica je kako, unatoč trenutačno nepovoljnoj situaciji na tržištu radne snage, dm i dalje izaziva velik interes građana kao poslodavac što nam pokazuje kako se naše kontinuirano ulaganje u djelatnike isplati. Poznato je kako su djelatnici, pogotovo u maloprodaji, jedan od najbitnijih elemenata zaslužnih za uspjeh kompanije, stoga ćemo nastaviti ulagati u razvoj potencijala naših djelatnika i u osiguranje njihove motiviranosti jer su oni najzaslužniji za dm-ovu lidersku poziciju na hrvatskom drogerijskom tržištu", kaže nam Snježana Kušt Završki iz dm-a.