Hrvatsko gospodarstvo palo je u drugom tromjesečju 0,7 posto na godišnjoj razini, što je manji pad nego u prethodnom kvartalu i manji nego što se očekivalo.

Državni zavod za statistiku objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod u drugom kvartalu ove godine pao 0,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je sedmo tromjesečje zaredom kako gospodarstvo slabi.

To je manji pad nego u prvom tromjesečju, kada je BDP skliznuo 1,5 posto, i manji nego što se očekivalo.

Sedam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da je gospodarstvo oslabilo 1 posto na godišnjoj razini. Pritom su svi očekivali pad – u rasponu od 0,8 do 1,4 posto.

„Pad gospodarstva je usporio, prije svega zbog nešto povoljnijeg trenda u maloprodaji. No, teško je očekivati da bi se takvi trendovi u maloprodaji mogli zadržati u nastavku godine, s obzirom na daljnji pad zaposlenosti, ali i pritiske na smanjenje realnih neto plaća“, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

Nakon godinu dana neprestanog pada, u svibnju je promet u trgovini na malo porastao 1,1, a u lipnju 2,7 posto na godišnjoj razini. Rast maloprodaje zahvaljuje se niskoj lanjskoj bazi, ali i pozitivnom utjecaju povećanog dolaska stranih gostiju.

„No, na gospodarski pad vrlo je vjerojatno utjecalo daljnje smanjenje kapitalnih investicija, a tu je u kratkom roku teško očekivati značajnije promjene. Sama struktura tih investicija, koja se uvelike oslanjala na građevinske aktivnosti i financiranje od strane javnog sektora, ukazuje da će njihov oporavak biti težak“, navodi Šantić.

Negativni doprinos kretanju gospodarske aktivnosti vjerojatno je došao i zbog pogoršanja u vanjskoj trgovini, s obzirom da je u prvih šest mjeseci izvoz, izražen u kunama, pao za 4,4 posto, dok je uvoz porastao 0,1 posto.

Potražnja za hrvatskim proizvodima na europskim tržištima nije porasla, premda su gospodarstva eurozone i Europske unije (EU) u drugom tromjesečju izašla iz dosad najduže recesije, prekinuvši gospodarski pad nakon šest tromjesečja.

Kako je sredinom kolovoza objavio Eurostat, od travnja do lipnja BDP eurozone i u EU porastao je za 0,3 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca. Ipak, na godišnjoj razini gospodarstvo eurozone zabilježilo je pad za 0,7, a EU-a za 0,2 posto.

„U kratkom roku, zbog problema na većini tržišta u EU, kao i slabe konkurentnosti domaćeg gospodarstva, ne možemo očekivati snažan rast izvoza“, kaže Šantić.

Ističe i da je teško za očekivati gospodarsko poboljšanje u drugoj polovini godine.

„Teško je očekivati pozitivni trend u maloprodaji, a gospodarstvo ionako mora još proći proces restrukturiranja zbog ulaska u EU. S obzirom na domaće strukturne slabosti, teško da će se u kratkom roku dinamizirati gospodarska aktivnost“, zaključuje Šantić, koji u cijeloj ovoj godini očekuje pad BDP-a od 1,2 posto.

Analitičari Raiffeisen banke (RBA) očekuju, pak, da bi treće tromjesečje moglo donijeti blagi rast, u slučaju uspješne turističke sezone i prelijevanja pozitivnih učinaka na ostale sektore.

Uz to, očekuju i blagi oporavak inozemne potražnje za domaćim proizvodima te realiziranje barem dijela najavljenih javnih investicija, što bi moglo doprinijeti zaustavljanju negativnih trendova u kretanju investicija.

„Međutim, uz negativna kretanja u prvoj polovini godine, sve to neće biti dovoljno za ostvarivanje gospodarskog rasta u ovoj godini, pa i u 2013. očekujemo pad BDP-a“, zaključuju analitičari RBA u osvrtu na izvješće DZS-a.