Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u trećem tromjesečju ove godine za 2,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je nešto brži rast u odnosu na prethodni kvartal, kada je BDP porastao 2,4 posto, a ubrzanje gospodarske aktivnosti bilo je očekivano, kažu analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA).

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao za 2,9 posto na godišnjoj razini.

To je već 21. tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom razdoblju, kada je porastao za 2,4 posto.

"U skladu s našim očekivanjima, u razdoblju od srpnja do rujna 2019,. gospodarstvo je nastavilo rasti i 21. tromjesečje za redom i to snažnijom dinamikom u odnosu na drugo tromjesečje", kažu analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA). 

Najveći pozitivni doprinos BDP-u u proteklom tromjesečju ostvaren je rastom izvoza roba i usluga te potrošnje kućanstava, priopćio je DZS.

"Očekivano, rast je generiran nastavkom potrošnje kućanstava čije je godišnja stopa rasta ubrzala na 3,3 posto. Na snažniju dinamiku rasta u trećem tromjesečju upućivali su i visokofrekventni indikatori odnosno solidan rast trgovine na malo za 3 posto na godišnjoj razini u središnjim mjesecima turističke sezone pri čemu se posljedično i potrošački optimizam zadržao se na visokim razinama te nešto umjerenija ali ipak pozitivna kretanja na tržištu rada, daljnje kreditiranje sektora kućanstava kao i umjerena inflacija", ističu iz RBA u svom osvrtu na najnoviji podatak DZS-a. 

Potrošnja kućanstava u trećem tromjesečju porasla za 3,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je brži rast u odnosu na prethodni kvartal, kada je porasla 2,7 posto.

Izvoz roba i usluga porastao je u proteklom kvartalu 4,7 posto na godišnjoj razini, brže nego u drugom tromjesečju, kada je rast iznosio 3,3 posto.

Pritom je izvoz roba skočio 7,1 posto, dok je izvoz usluga porastao za 3,1 posto.

Uvoz roba i usluga porastao je istodobno za 1,1 posto na godišnjoj razini, znatno manje nego u prethodnom tromjesečju kada je uvećan za 8,3 posto. Pritom je uvoz roba ojačao za 0,9 posto, dok je uvoz usluga porastao 1,8 posto.

U proteklom kvartalu bruto investicije u fiksni kapital porasle su za 5 posto na godišnjoj razini, što je sporije nego u drugom kvartalu, kada je rast iznosio 8,2 posto.

U RBA ističu da rast investicija zrcali nastavak rasta obujma u građevinarstvu, kojeg osim s EU fondovima možemo povezati sa zamašnjakom u stanogradnji, ali i predizbornim razdobljem.

U trećem je tromjesečju porasla i državna potrošnja za 2,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je sporiji rast u odnosu na prethodni kvartal, kada je iznosio 3,9 posto.

Rast na godišnjoj razini iznad prosjeka EU-a

Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u trećem tromjesečju ojačao za 0,8 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini porastao za 2,8 posto.

To je veći rast u odnosu na prosjek Europske unije. Nedavno je Eurostat objavio kako je gospodarstvo EU-a u trećem tromjesečju poraslo za 1,3 posto na godišnjoj razini. Na kvartalnoj je razini, pak, rast gospodarstva Europske unije bio 0,3 posto.

Ubrzao i rast BDV-a

Bruto dodana vrijednost (BDV) prema proizvodnoj metodi također je ubrzala s godišnjom stopom rasta budući da je prema originalnim podacima BDV porastao 2,7 posto, dok je u drugom tromjesečju rast taj iznosio 2,4 posto. 

U RBA navode da ohrabruje povratak gospodarske aktivnosti u prerađivačkoj industriji u pozitivan teritorij uz godišnju stopu rasta od 1 posto, iako je to bilo i očekivano s obzirom na rast obujma industrijske proizvodnje u trećem tromjesečju od 1,2 posto. 

Napominju da je najveći doprinos smanjenju obujma ostvaren je upravo u djelatnosti prerađivačke industrije te dodaju da u skladu s rastom investicija, građevinarstvo bilježi nastavak solidnog rasta za 6,5 posto. 

Očekivano u djelatnosti trgovine na malo i veliko također je nastavljen rast te je bruto dodana vrijednost viša za 3,2 posto te je posljedično, najveći doprinos pozitivnim kretanjima BDV-a zabilježen upravo u toj djelatnosti, navode u RBA.

RBA ostaje pri svojim procjenama ovogodišnjeg rasta od 2,8 posto

Na razini cijele 2019. u RBA očekuju da će Hrvatska unatoč globalnom usporavanju zabilježiti nešto snažniju gospodarsku aktivnost te ostaju pri svojim procjenama o realnoj stopi rasta od 2,8 posto. 

Međutim, napominju da je za postizanje otpornijeg gospodarstva i postizanje viših stopa rasta potrebno je ojačati konkurentnost na način da se stvaranjem pozitivnog ozračja pravne sigurnosti te poticanjem poduzetništva poboljša poslovna i ulagačka klima zemlje. 

"Ulaganjem u tehnologije te znanstveni i obrazovni sustav osnažilo bi se gospodarstvo za kreiranje inovativnih proizvoda i usluga. Uz to ključne i već poznate reforme velikih javnih sustava neophodne su da bi se birokratiziranost sustava smanjila, a efikasnost javne i državne uprave poboljšala, a sve u cilju funkcioniranja tržišnog gospodarstva", zaključuju u RBA.