Prijedlog da se u sklopu izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju izmjeni način obračuna kamata, te time ograniči visina promjenjivih kamatnih stopa, zadiranje je u tržišno natjecanje i dovest će banke koje posluju u Hrvatskoj u veoma nezavidan položaj u odnosu prema inozemnoj konkurenciji, upozoravaju bankarski stručnjaci, potvrdivši da se podigla bura oko novih ideja ministra financija Slavka Linića.
"Pitanje je što će u tim uvijetima biti kad Hrvatska uđe u EU. Banke na hrvatskom tržištu već sad posluju sa značajno nižom stopom profitabilnosti od konkurencije u europskim zemljama, a ovo će dodatno ugroziti njihovu dugoročnu profitabilnost i dovesti u pitanje cijeli sustav. Zapravo, pokušaj da se ograniči visina kamata mogao bi pasti s ulaskom u EU i dodatnom liberalizacijom tržišta koju će to donijeti", kaže naš izvor. Pitanje je stoga kako bi na to reagirale regulatorne agencije, odnosno Agencija za tržišno natjecanje (AZTN) koji od Hrvatske narodne banke preuzima tržišno natjecanje za banke s ulaskom u EU.
Poznavatelji tržišnog natjecanja međutim, smatraju da država može zaštiti potrošače, bez narušavanja tržišne utakmice, ali samo ako pritom ne propisuje minimalnu cijenu. Ako se propiše raspon dozvoljene kamate na stambene kredite, recimo u rangu od nula do recimo 10 posto, onda to nije sporno. Sukladno zakonskoj regulativi iz područja tržišne utakmice, minimalna cijena bi bila problem jer bi to značilo da ne dozvoljava poduzetnicima da se natječu ispod neke cijene.
Kad je u pitanju ograničavanje visine minusa, što je zabrinulo i klijente banaka čiji minusi premašuju visinu jedne plaće, stručnjaci ističu da će se banke vrlo brzo snaći i svojim klijentima umjesto minusa ponuditi nove proizvode koji će se drukčije zvati, ali će imati isti smisao.
"Zakonskim ograničavanjem limita na tekućim računima, država izravno ulazi u menadžment rizika banaka, i nije jasno zašto to rade kad niti jednoj banci na svijetu nije u interesu svom klijentu ponuditi previsok minus klijentima koji to ne mogu servisirati, ili pak ograničiti minus drugima", kažu naši sugovornici.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Ovdje pravila vrijede, kako za koga… za nas male biti ce sve gore, a za neke, pa njih nije briga…
Sto se tice trzisnog natjecanja, povrat na kapital u HR za banke uistinu nije velik, i mnogo je veci npr u Slovackoj, Ceskoj. Te socijalisticke fore da svi trebaju biti u gubitcima ili s malim zaradama, neznam kome se to moze prodati…
Kako sniziti kamatne stope? Linic to uistinu moze, ali ne nekim zapovjedima i propisima, nego uvodjenjem reda u ovom kaosu. Ako je drzava u statusu smece, kako da nam padnu kamate? Srezite rporacun za 40mrd, primarni suficit, smanjenje poreza, disciplina placanja itd. i ekonomija ce udahnuti. Sa smanjenjem rizika i poboljsanjem poslovnog okruzenja, investicijama, nas rejting raste, novac postaje jeftiniji, i svima padaju kamate.
Drzava nije rjesenje, ona je UZROK. Skupa drzava i povecava kamatne stope. Sa stalnim deficitima i 1% rasta kamate mogu biti samo sve vise. Mi bi htjeli kamate kao u DE, gdje je drzava AAA, u ovom neredu. To nejde.
Dovodi u nezavidan položaj i banke i korisnike bankarskih usluga politikom koja dozvoljava jednom Fižuliću da ne plaća kredite, zadužuje se u stanju prezaduženosti, izvuče maksimalnu osobnu korist i prođe nesankcionirano. On je još uvijek na slobodi. Poruka nam je da ne trebamo plaćati kredite, kao ni druge ugovorne obveze? Samo da se u međuvremenu pobrinemo izvući sredstva i osigurati se. Njemu je to dozvoljeno,ali malom čovjeku s računom u banci treba srezati sve na minimum,strogo definirati pravila,i strogo kontrolirati provođenje tih pravila,za razliku od postupanja prema spomenutom. Za njega vrijede fleksibilni zakoni, nedorečena i nepotpuna pravila na papiru i nitko ih nije kontrolirao,niti sad to radi. Kakva pravila očekivati od Linića i kakvu reakciju javnosti s obzirom na to?
tržišno natjecanje bi bilo kada bi se banke natjecale tko će ponuditi manje kamate, ali se one bore uz blagoslov i kroz dogovor HUB, tko će plasitrati novac po što većim kamatama, da, u pravu su, i to je za njih tržišno natjecanje
Možda je i vrijeme da se banke nađu u nezavidnom položaju. Trenutno su u nezavidnom položaju svi korisnici banaka…
Uključite se u raspravu