Kako bi proizvodnju regulirao u skladu s EU zakonima i strogim direktivama o obnovljivim izvorima energije te proizvodio u ekološkim uvjetima, Agrokor Ivice Todorića sve se više intenzivirao u ulaganjima u obnovljive izvore energije. Agrokorova tvrtka Agrokor Energija već je uložila je u dva bioplinska postrojenja, a u planu je i izgradnja trećeg.

„Agrokorove farme godišnje proizvedu 450 tisuća tona životinjskog gnojiva, što je osnovna sirovina za bioplinska postrojenja. Preradom te sirovine stvaramo novu energiju koju onda koristimo u proizvodnji, a istovremeno u potpunosti rješavamo onečišćenje prirode“, kazao je Herman Seidl, direktor Agrokor Energije. Kao govornik na konferenciji Energy Investment Forum 2014, koja se već drugi dan održava u organizaciji Poslovnog dnevnika, Seidl je najavio velike investicije u širenje bioplinskih postrojenja. Uspjeh investiranja u bioplinska postrojenja, kaže Seidl, ovisi u troškovima sirovine, tehnologiji i komercijalizaciji benefita.

Foto: Žarko Bašić/PIXSELL

„Kada završimo cijeli investicijski plan, procjenjujemo da ćemo na potrošnji plina i ostalih energenata uštedjeti 2,8 milijuna eura, a ukupna ušteda ići će i do 3,5 milijuna eura“, poručio je Seidl. Dakle, ulaganja u bioplinske elektrane mogu biti vrlo atraktivna investicija s velikim povratom i prihvatljivim rizicima. Povrat investicije, kazao je Seidl, moguć je za pet do šest godina, a ako se nusproizvodima dobro menadžerira, može se povratiti za do pet godina. Ipak, upozorava da su predviđanja da se investicija isplati u roku 3,5 godine nebulozna, ali i da se često manipulira s vrijednošću investicije.

„Samo jedan MW instaliranog postrojenja stoji 3,7 do četiri milijuna eura“, kazao je Seidl.

U izgradnji bioplinske kogeneracije Agrokora sudjelovao je i Đuro Đaković Holding, čiji je izvršni direktor tvrtke Đuro Đaković Elektromont, Zdravko Stipetić predavanjem otvorio drugi dan Energy Investment Foruma. Stipetić je istaknuo važnost ulaganja u obnovljive izvore energije prema kojima su se i sami orijentirali.

„Politika Europske unije promiče rast temeljen na znanju i inovacijama u zelenom gospodarstvu i to je i naš cilj. To želimo postići izgradnjom i puštanjem u pogon postrojenja na biomasu. Uz sve benefite koje ima za okoliš, prikupljanje biomase može dovesti i do novih radnih mjesta. To tržište u Hrvatskoj ima potencijalnu vrijednost od 400 milijuna eura“, poručio je Stipetić dodajući kako svoja postrojenja planiraju ponuditi europskom, azijskom i južnoameričkom tržištu.

Cijeli drugi dan konferencije Energy Investment Forum koja se održava u Hypo kongresnom centru u Zagrebu posvećen je obnovljivim izvorima energije, tako da su uvodna predavanja Stipetića i Seidla nastavljena panelom „Biomasa – svi sastojci uspješnog projekta“. Sudionici drugog panela bavit će se hrvatskom strategijom za obnovljive izvore energije, dok će završna rasprava biti usmjerena na mogućnosti koje nude male hidroelektrane.

Pročitajte izvještaje s jučerašnje konferencije:

• U narednim godinama investicije u energetski sektor najviše će dolaziti iz javnih tvrtki
• Za 'bušenje' u Hrvatskoj zainteresirano je 30 globalnih igrača
• Šerić: HEP trenutno ulaže u dva postrojenja u biomasu 
• Hrvatska bi uz novu eksploataciju trebala imati najnižu cijenu plina u Europi