Prvog dana javne rasprave, koja traje do 16. veljače, u Agenciji za ugljikovodike u petak je predstavljena Strateška studija utjecaja na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu.

Studija je, kako je istaknula Barbara Dorić, predsjednica Uprave Agencije, napravljena bez ikakvog pogodovanja bilo kome, dostupna je na web stranicama te agencije, a javni uvid u samu studiju moguć je u Agenciji svaki dan od 10 do 15 sati.

Ako sve bude po planu, navela je Dorić, prvi će radovi oko istraživanja na Jadranu početi krajem ovogodišnjeg rujna.

"Strateška studija utjecaja na okoliš vrlo je opsežan dokument, koji detaljno analizira sve moguće sastavnice okoliša i moguće negativne utjecaje obuhvaćene programom istraživanja ugljikovodika na Jadranu. Studija daje preporuke kako i na koji način neke stvari izmijeniti i primijeniti kako bi se potencijalni negativni učinci maksimalno smanjili" kazala je Dorić.

To je, međutim, tek početak, jer prije svake aktivnosti u istražnom razdoblju koje traje pet godina, bit će potrebno raditi i ocjenu utjecaja svakog specifičnog zahvata na ekološku mrežu kao i ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš.

Završni su koraci, ako se u tih pet godina nešto pronađe, lokacijska dozvola, glavni rudarski projekt i građevinska dozvola.

Mirko Mesarić, direktor tvrtke Ires ekologija koja je radila studiju, istaknuo je nekoliko ključnih točaka predstavljenog dokumenta.

Po njemu, sumarni pregled predloženih mjera zaštite s ciljem smanjenja mogućeg negativnog utjecaja uz ostalo uključuje smanjivanje istražnog prostora broj jedan, uz istarsku obalu, radi prekograničnog utjecaja na Naturu 2000 Italije.

Nadalje, smanjit će se istražni prostori prostori dijelova 14 i 17 (dijelovi Dalmacije, posebice oko otoka Visa) radi utjecaja na nautički turizam, ali i zabraniti, odnosno s nadležnima uskladiti aktivnosti eksploatacije unutar Jabučke kotline, jer je to područje važno za mrijest i novačenje ribljih vrsta.

Istaknuo je i kako se planirana mjesta za postavljanje platformi i cjevovoda, kada je o tom području riječ, trebaju uskladiti s područjima koćarenja.

"Eksploatacijske platforme s pratećom infrastrukturom trebaju biti smještene tako da ne narušavaju vizure točaka od interesa za turizam. Platforme se ne smiju vidjeti s plaža, naselja i turističkih zona", naveo je Mesarić.

Istaknuo je i kako se ne predlažu aktivnosti istraživanja i eksploatacije unutar Pučinskih otoka, odnosno sugerira se udaljavanje zone zahvata za jedan kilometar od tog dijela radi neuznemiravanja prica koje se tamo gnijezde.

Nadalje, s Ministarstvom turizma i Upravom za ribarstvo morat će se koordinirati aktivnosti za neka područja, a vezano uz dodatna ograničenja zbog mrijesti i novačenje riba. Isto tako, Mesarić tvrdi kako je radi potencijalnog kumulativnog utjecaja preporuka da se istražne radnje ne provode istovremeno na više od tri istražna prostora.