Španjolska korporacija Acciona Energia priključila je na hrvatski energetski sustav svoju prvu hrvatsku vjetroelektranu Jelinak, izgrađenu na predjelu Blizna-Bristivica u trogirskom zaleđu.
Riječ je o vjetroelektrani instalirane snage 30 MW, koja se sastoji od 20 turbina što je čini najvećim vjetroparkom u Splitsko-dalmatinskoj županiji, i jednom od najvećih u Hrvatskoj."Vjetropark Jelinak godišnje će proizvoditi 81 milijun KWh električne energije, što bi pokrivalo potrebe oko 30.000 kućanstava, kaže Mirko Tunjić, direktor EHN tvrtke koja je hrvatski dio Acciona Energie.Ova španjolska korporacija, najveća na svijetu u području obnovljivih izvora energije, ima vjetroelektrane u 14 zemalja, a prisutna je u 19 zemalja na pet kontinenata. EHN je razvoj projekta počeo prije desetak godina, a najviše vremena oduzelo je usklađivanje plansko-prostorne dokumentacije i dobijanje dozvola. Gradnja vjetroparka počela je lani u ožujku, a dovršena je krajem studenog prošle godine."Novost je da je EHN svojim sredstvima izgradio 110-kilovoltnu trafostanicu s priključcima, a koja je priključena direktno na HEP-ovu elektroenergetsku mrežu, koji je i nadzirao proces izgradnje. Uz sigurno priključenje na sustav time smo poboljšali stanje dalekovoda koji sada umjesto armirano betonskih stupova napravljenih 1950-ih godina ima nove metalno-rešetkaste konstrukcije na čitavoj trasi između Trogira i TS Jelinak, ističe Tunjić, koji dodaje da oko 60 posto ove investicije, vrijedne gotovo 50 milijuna eura, otpada na domaće tvrtke i industriju koje sudjeluju u proizvodnji stupova, djelova, izvođenju radova, transportu, montaži i pružanju drugih vrsta usluga.
Radove na vjetroparku Jelinak izvodio je konzorcij koji čine Energo Oprema kao isporučitelj opreme i nositelj konzorcija, Innecto za građevinske radove, Tromont za instalaterske radove i elektromontažu, te Adriacink Transport specijaliziran za transporte i montažu. Na izgradnji vjetroparka bilo je angažirano oko 200 radnika."Od tehnologije smo uvezli samo ono što nismo mogli nabaviti u Hrvatskoj, recimo adekvatni generatorski sklop i elise vjetrogeneratora. Sve ostalo je korišteno iz domaće proizvodnje, kaže Tunjić.Kako je ranije najavljivano, EHN će osim Jelinka izgraditi i vjetroelektrane Boraja, Opor i Čemernica s oko 140 MW ukupne instalirane snage, a u pripremi su i projekti u Istarskoj, Šibensko-kninskoj i Ličko-senjskoj županiji.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Silvestre, hidroelektrane u Hrvatskoj su prevaziđene. Samo ih HEP gura. Preskupe su, slabo učinkovite posljednjih godina zbog suša. Nisu višenamjenske kako ih HEP reklamira (ne navodnjavaju, vidjeli smo u jesen kako štite od velikih poplava) Zbog njih se zadužujemo, u pravili su 50 % skuplje, pate od korupcije.
Ujedno, potpuno uništavaju rijeke, gubimo turistički resurs (vidi rafting na Dobri, stvaraju velike štete zbog erozije, priječe dotok sedimenta pa ga moramo uvoziti, padaju podzemne viode pa se suše polja i šume, problemi s pitkom vodom, akumulacije nakupljaju toksine, nema više riba, sprečavaju korisne poplave (plodni mulj, polagano cijeđenje vode u močvarama u akvifere i pročišćavanje vode), a uzrokuju one katastrofalne kad moraju pustiti cijele akumulacije uslijed sve jačih kiša. i još puunotoga. Ono najvažnije, nisu lokalizirane, jer rijeke su popvezani hidrološki sustavi i poremećaju se osjećaju i desecima kilometara od lokacije brane.
Oko 60 posto ove investicije otpada na domaće tvrtke i industriju koje sudjeluje u proizvodnji djelova, izvođenju radova, transportu, montaži i pružanju drugih vrsta usluga. Primjerice, veliki posao izrade stupova turbina se u partnerstvu sa splitskim Tromontom izvodi u Brodosplitovom Brodogradilištu specijalnih objekata te dijelom u Tromontovom pogonu u Čaporicama kod Trilja. Taj posao dobijen je na međunarodnom natječaju kojeg je raspisala Acciona Windpower – dio španjolske korporacije – a vrijednost mu je oko 50 milijuna kuna. EHN je zbog bržeg priključka na elektroenergetski sustav s HEP-om dogovorio rekonstrukciju elektrenergetske mreže, te izgradnju priključne trafostanice 110 kV, i to o trošku investitora. Radove na Jelinku izveo je konzorcij četiriju tvrtki Energo Oprema, Innecto, Tromont i Adriacink Transport, a na projektu će raditi njihovih 200 radnika. Hrvatski Centar Obnovljivih Izvora Energije[/url]
to je davanje “hrvatske guzice” španjolcu,
a da se prikažu kakva takva strana ulaganja u RH…
bilo bi interesantno da se netko pozabavi takvim stvarima, da se vidi jesu li španjolci stekli statu PP-a, dok naši mali ljudi čekaju….
idu oni tam di su poticaji, nisu ludi ulagat di ih nema, a nama su ga uložili i te kako…
ak su istinite priče o 20% iskoristivosti hidrocentrala, po meni to je ništ drugo nego sabotaža, možda krivo mislim….
no naime, biznis s strujom je takav da nemoreš mu uć’ u početak ni kraj, svi se samo razbacuju s kvotama, a koje za nas nisu….
naime nitko nam ne brani da prikopčamo svoju centralu na elektrodistibucijsku mrežu, ali opet uz izvanrednu papirologiju, koja sliči montažnoj shemi space shutllea, i još k tome BADAVA upucavamo struju HEP-u, bez mogućnosti koju pretpostavljam imaju veliki….
nemam centralu, mislio sam na nešto malo ići, samo za vlastite potrebe i usput plaćat sve manji i manji račun , ai naknadu za “obnovlijve izvore energije” koji su također jedna od stavki…
naime baš ta stavka možda uskoro ode jako, JAKO gore….
LP
A vitar puuuuse,nek samo puuuse.
Uključite se u raspravu