Kako je poslovala grupa Agrokor u prošloj godini i koliki će se ispravci vrijednosti ustanoviti i ugraditi revizijom koja je u tijeku, znat će se sredinom rujna. Tada će se objaviti njezini nalazi na konsolidiranoj osnovi, a dotad će se pričekati i s objavama revidiranih izvješća glavnih sastavnica koncerna za koje će posao revizije njihovih izvješća biti zgotovljen uglavnom krajem ovog mjeseca.

Ono, međutim, što je izvanrednoj upravi Agrokora bio najneposredniji prioritet po otvaranju tog postupka bila je stabilizacija operativnog poslovanja, i to u prvom redu Konzuma kao epicentra krize koncerna. Konzum bilježi sve bolji promet u trgovinama, izvijestio je povjerenik Ante Ramljak. Jučer do 14 sati u Konzumovoj je mreži ostvareno 18,5 milijuna kuna prometa, što je samo 2,6 posto ili oko pola milijuna manje nego prošle godine na isti datum i do tog sata. Kumulativni pad prometa (od početka godine) postepeno se topi i zaostatak u odnosu na lani, koji je u prvim tjednima izvanredne uprave na dnevnoj bazi dosezao i 20-ak posto, sa srpnjem je sveden na minus 9,5 posto.

Iako se prometi evidentno oporavljaju, Ramljak je priznao kako će na godišnjoj razini biti uspjeh ako promet Konzuma u odnosu na lani uhvati pozitivnu nulu. A dok je Agrokorova maloprodaja u Hrvatskoj definitivno prošla akutnu fazu, kriza Agrokora na Konzum BiH prelila se naknadno, u drugom valu, i to je trenutno žarište kojim se izvanredna uprava bavi mnogo više. Od ovdašnjih dobavljača njih 50-ak posto intenzivno surađuje i s Konzumom BiH, a bojeći se za svoj novac agresivno su krenuli u naplatu, što je negdje u lipnju stvorilo rupu u likvidnosti Konzuma BiH. Osim što je za taj segment najbolje rješenje prepoznato u tome da poslovanje na tom tržištu preuzme Mercator, u cilju stabiliziranja situacije u Sarajevu će se održati danas novi sastanak vijeća ministara kojemu će nazočiti i povjerenik Ramljak.

Inače, u izvanrednoj upravi potvrđuju da za niz Agrokorovih kompanija potencijalni investitori već jasno pokazuju zanimanje. Gdje je u toj priči Konzum i vrijedi li ta tvrdnja i za njega, zasad nema signala. On je, čini se, zasad i najveća nepoznanica, odnosno najmanje je jasno u kojemu bi se smjeru moglo ići kad su posrijedi rješenja za Agrokorov segment maloprodaje. U izvanrednoj upravi Agrokora, kažu, počelo se raditi na izradi drafta plana nagodbe, međutim, tek negdje potkraj godine doći će u fazu da se o njemu počne razgovarati s vjerovnicima. Agrokorov maloprodajni lanac u toj se branši danas i ocjenjuje najslabijom karikom u kalkulacijama koliko bi se moglo uprihoditi prodajom pojedinih članica koncerna. Neke procjene tržišnih aktera kažu kako je Konzum danas dobra prilika jer malo vrijedi.

Konzultant Drago Munjiza, inače nekadašnji (do prije 11 godina) čelnik Konzuma, smatra kako bi se ugrubo moglo govoriti o redu veličine 300-injak mil. eura. Ta procjena ima uporište u godišnjem prihodu kompanije koji se kreće između 9 i 10 milijardi kuna. Usporedbe radi, preklani je Konzum ostvario 11 milijardi kuna prihoda, a s veleprodajom (Velpro) 14 milijardi kuna, što predstavlja trećinu vrijednosti domaćeg tržišta u njegovu segmentu (pretežito hrane). Iako će se pravo stanje operativnog poslovanja Konzuma tijekom 2016. tek pokazati, ne treba dvojiti oko toga da je to bila lošija godina u njoj se Konzum, kako kaže Munjiza, slomio.  Utoliko, u relacijama prometa od 9 ili 10 mlrd. kuna Konzumova vrijednost iznosi 20-ak posto, odnosno spomenutih oko 300 mil. eura. Ali, uz određene pretpostavke.

Uprava mora biti autonomna
"Konzum koji ima dobre lokacije i brend, ako se ispuni nekoliko uvjeta, može procvjetati. To, među ostalim, znači da se operativno mora početi ponašati kao i trgovačka konkurencija – dm, Muller, Bauhaus, Kaufland i drugi", kaže on. Dodaje da je pritom ključno da Uprava u svojim aktivnostima ima autonomiju i napravi dobar petogodišnji plan zbog kojeg bi netko i poželio kupiti Konzum. Trenutačno to nitko, navodno, ne želi, ali točka na "i" nije stavljena. Postoji opcija da trgovački lanci iz Istočne Europe, primjerice, lanac iz Poljske koji je u portugalskom vlasništvu ili neki drugi, uđe u Hrvatsku u skladu sa strateškim usmjerenjem da se prije ili kasnije planira proširenje, a što se ovog tržišta tiče, Konzum nikad neće biti jeftiniji nego sada, smatra naš sugovornik. Analize kretanja na tržištu maloprodaje, smatra on, zasad ne govore u prilog toj opciji jer je maloprodaja i inače u krizi te se uglavnom trgovci povlače sa stranih tržišta. Klima je racionalizacije i fokusa na nacionalno tržište.  Također, u prilog tome ne ide niti dosadašnja politika EBRD-a i Svjetske banke koji su podržali strateške planove Lidl Grupe kao konsolidatora u ovoj regiji. S obzirom na njihove daleko povoljnije izvore financiranja, ali i izvrsne operativne rezultate, teško je očekivati da bi se netko s njima nadmetao i trošio energiju, osobito ako ima i drugdje priliku.

Stečaj – najmanje vjerojatan
Stoga je moguće da se kao izglednija opcija nametne model preuzimanja na temelju potraživanja tako da vjerovnici i dobavljači po modelu Peveca uđu u vlasništvo Konzuma. U tom bi slučaju na temelju dobrog društvenog ugovora kroz dvije do tri godine mogli postići cilj – pripremiti Konzum za prodaju. Također, ako banke uđu u suvlasništvo, Konzum može računati s povoljnijim kamatama. Konačno, treća opcija, koja se zasad ipak ne čini vjerojatnom, jest stečaj. On bi na red došao ako povjerenik ne bi uspio postići konsenzus vjerovnika oko nagodbe i otpisa, ali u toj varijanti bi inozemni vjerovnici najviše izgubili.