Rezultate istraživanja o nejednakosti plaća, koje je financirao Nezavisni sindikat znanosti i obrazovanja, u Zagrebu su predstavili znanstvenik i vodeći stručnjak za pitanja nejednakosti u Hrvatskoj Ivo Bićanić, novinar i ekonomski suradnik u sindikalnim projektima Željko Ivanković i makroekonomist Nezavisnog sindikata znanosti Matija Kroflin. Prema Kroflinovim riječima, podaci za brutoplaće vrlo su precizni, ali treba još mnogo raditi da bi se mogli izvlačiti zaključci o generatorima te nejednakosti, dok rezultati za netoplaće nisu toliko jasni i izraženi.

Podaci imaju 164 dohodovna razreda, u koja su svrstani svi zaposleni, pri čemu najniži razred uključuje zaposlenike s 500 kuna bruto, a najviši razred one s 500.000 kuna ili više, u kojem je 28 osoba. Bićanić, koji je također radio na istraživanju, kaže kako je uočen trend rasta nejednakosti plaća, a pitanje je hoće li ona i dalje rasti i koliko. “To je budućnost koju još ne znamo, ali problem je postavljen jer postoji trend rasta”, kazao je Bićanić.

Istraživanjem je utvrđeno da do porasta nejednakosti dolazi 2013. godine, a Bićanić se pita jesu li nejednakosti počele 2013. ili je sve to “palo s neba” 2015., kad je došlo do pozitivnih stopa rasta BDP-a. Također je utvrđeno kako se u tim nejednakostima “gornji rep” odvaja, što znači, objašnjava Bićanić, da bogati sa svojim plaćama “bježe od ostatka svijeta”.

Kad se usporedi donji i gornji razred, pokazuje se da od gospodarskog oporavka profitiraju najbolje plaćeni, rekao je Bićanić, dodavši da 1300 ljudi, koji čine 0,1 posto njihova uzorka od 1,3 milijuna ljudi, ima, zbrojeno, plaće kao 95.000 ljudi s dna, što znači da jedna osoba prima plaću kao 75 osoba. Bićanić napominje da omjer nije takav nakon što brutoplaće postanu neto, ali naglašava da su i brutoplaće važne, jer one reagiraju na ekonomska kretanja. Sindikat je najavio da će u travnju detaljnije predstaviti istraživanje te izići s konkretnijim i preciznijim podacima.