Portal Novac za sve izdvojio je deset ključnih informacija o novom porezu na nekretnine. Posebno su zanimljive točke 9. i 10. 

9. Je li ministar financija Zdravko Marić u pravu kada kaže da novi porez građanima neće donijeti nova opterećenja?

Nije! Koliki će biti porez ovisi o lokalnim vlastima budući da je njima prepušteno odlučivanje o tome. Zakonom o lokalnim porezima utvrđen je, naime, prilično širok okvir unutar kojeg lokalne vlasti mogu djelovati, pa će u praksi to donijeti velike razlike u visini poreza, osobito kada su u pitanju druga i svaka iduća nekretnina. Tako porez na nekretninu u jednoj općini može iznositi npr. 1000 kuna, a u drugoj, za sličnu nekretninu iste veličine, 6000 pa i više kuna, ovisno o koeficijentima kojeg odredi lokalna vlast.

Tvrdnje da novi porez građanima neće donijeti nova opterećenja Ministarstvo financija temelji na pretpostavci da će općine i gradovi aktualne vrijednosti komunalne naknade jednostavno pretočiti u porez na nekretnine te da u obračunu neće koristiti više koeficijente koje Zakon predviđa.

10. Koliki će biti porez na nekretnine?

U ovom trenutku, manje od četiri mjeseca prije početka oporezivanja, nitko ne zna koliko će zapravo iznositi porez. Zakonom je utvrđena samo formula za utvrđivanje poreza i to s pet nepoznanica (o svima odluke donose predstavnička tijela lokalne samouprave):

1. vrijednost boda

2. koeficijent zone – najviši koeficijent u 1. zoni općine ili grada može biti 1. Najmanji koeficijent nije propisan, a zoniranje grada ili općine lokalne vlasti mogu provesti prema "vlastitim uvjetima i mjerilima".

3. koeficijent namjene – tu je prostor za najveće razlike: za stanove i kuće u kojima se trajno stanuje, te garaže i ostale pomoćne prostorije koeficijent je 1, za građevinsko zemljište upola je manji. Za stanove u kojima se trajno ne stanuje, ili ih se iznajmljuje podstanarima ili turistima (apartmani, sobe i slično) koeficijent se kreće od 1 do 6.

Ako se nekretnina ili njen dio koristi za jednu ili više namjena, primjenjivat će se koeficijent namjene razmjerno površini koja se koristi za tu namjenu. Koeficijent namjene za poslovni prostor može iznositi između 1 i 10 (za hotele, apartmanska naselja i kampove najviši koeficijent je 5), a ako je poslovni prostor u kulturnopovijesnoj jezgri, koeficijent se može povisiti i na 12.

4. koeficijent stanja – o ovom parametru se dosta govorilo u smislu da će on donijeti veću pravednost u oporezivanju, ali da bi porez na nekretninu bio niži, nekretnina bi morala biti toliko oštećena da nije prikladna za uporabu sukladno svojoj namjeni. Dakle, na niže poreze mogu računati vlasnici ruševina ili ozbiljno oštećenih kuća i stanova, neprikladnih za stanovanje. Za nekretnine koje imaju dodatne sadržaje, poput bazena ili saune, koeficijent se povećava na 1,2.

5. Koeficijent dobi – nekretnine su razvrstane u pet razreda, ovisno o godini gradnje: temeljni koeficijent 1 utvrđen je za nekretnine građene između 1971. i 1987. Najmanji koeficijent, 0,8, utvrđen je nekretnine koje su sagrađene do 1940., a najviši, 1,2, za one sagrađene od 2006. godine i dalje.

Odluke o područjima zona, vrijednosti boda, vrijednosti koeficijenta za pojedine zone, vrijednosti koeficijenata namjene i rokove plaćanja lokalne bi vlasti trebale donijeti do 30. studenog ove godine. Tek tada će se znati i visina poreza za svaku pojedinu nekretninu.

Dakle, za stan ili kuću u kojoj se trajno stanuje, porez bi trebao biti na razini aktualnih komunalnih naknada. No, porezni terest se povećava jer se uvodi porez na garaže, šupe, ljetne kuhinje, pomoćne prostorije, građevinsko zemljište, nedovršene kuće i stanove, ruševine i slično, a svaka dodatna nekretnina dobit će status kuće za odmor na koju se plaća i (dodatni) porez. Više poreze plaćat će i vlasnici novijih nekretnina, dok na niži namet mogu računati samo vlasnici nekretnina izgrađenih do 1971. godine.

Ostale činjenice pročitajte OVDJE.