Financijska omotnica koju je Europska komisija kroz pristupne pregovore odobrila Hrvatskoj za razvoj ruralnih područja iznosi 333 milijuna eura godišnje i taj novac iz zajedničke blagajne moguće je uzeti već od prvog dana 2014. godine.

Naravno, uz uvjet da se za ova sredstva apliciraju konkretno razrađeni i održivi projekti jer Komisija s iznimnom pozornošću nadzire sve investicije za koje odobri nepovratna sredstva i ustanovi li nepravilnosti traži povrat potpora. Ministarstvo poljoprivrede ponudilo je krajem ožujka na svojoj internetskoj stranici na javnu raspravu novi Program ruralnog razvoja za razdoblje 2014. – 2020. uz najavu da će sugestije za doradu programa primati do kraja travnja. U tom sedmogodišnjem programu ponuđena je 21 investicijska mjera s tim da nekoliko njih u sebi sadrži od dvije do čak 21 podmjere. Izdvojili smo nekoliko mjera koje se odnose na razvoj poljoprivredno-prehrambenog sektora.  

Dvije trećine Hrvatske – ruralno 
Javna rasprava otvorena je samo on-line, nema najave hoće li biti organizirana i uživo na terenu. Treba vjerovati da se ipak neće ponoviti pogreška učinjena sa Zakonom o poljoprivrednom zemljišu o kojem se raspravljalo tek u četiri najveća grada. Prema kriterijima Europske unije više od dvije trećine Hrvatske ubraja se u potpuno ili u znatno ruralna područja. Od 21 županije samo je Zagreb identificiran kao urbana sredina, šest županija (Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska, Primorsko-goranska, Osječko-baranjska, Međimurska i Istarska) je u kategoriji znatno, a sve ostale su potpuno ruralne. Još jedna EU kategorizacija otkriva sliku hrvatskog prostora: osim Zagreba, više od 25.000 stanovnika imaju još Bjelovar, Dubrovnik, Karlovac, Osijek, Pula, Rijeka, Sesvete, Sisak, Slavonski Brod, Split, Šibenik, Varaždin, Velika Gorica, Vinkovci, Vukovar i Zadar. Ovi detalji bitni su zbog činjenice da 14 županija i brojna ruralna naselja ali i obiteljska gospodarstva te mali i srednji poduzetnici s tih prostora moraju ne samo imati detaljniju informaciju o elementima budućeg programa koji godišnje nudi 333 milijuna eura, već i izravnije sudjelovati u njegovu kreiranju. Upravo oni bolje od administracije u metropoli znaju što im nedostaje i na koji način bi htjeli i mogli razvijati svoj prostor te zaslužuju prezentaciju programa na više lokacija kao i kvalitetnu dvosmjernu komunikaciju.

Unatoč našem upitu upućenom u Ministarstvo poljoprivrede, tamo nisu bili voljni ni prokomentirati niti iznijeti neke naglaske iz programa koji su objavili. Tek su nam odgovorili kako je ovo radna verzija te da rasprava može dati potpuno nova rješenja, pa je, smatraju, preuranjeno da iznose bilo kakve ocjene. A neke mjere ponuđene u programu potiču dvojbe. Ako je riječ o razvoju ruralnih prostora, što EU posljednjih godina promovira kao top-temu, onda povećanje standarda kroz nove (ne)poljoprivredne kapacitete, a s njima i otvaranje radnih mjesta, svakako zaslužuje prioritet. Međutim, radna verzija ruralnog programa za razdoblje 2014.-2020. otkriva da su najviši iznosi potpora planirani za uređenje šumskih prostora. U mjerama koje se odnose na jačanje i razvoj aktivnosti i projekata u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, komunalnoj i ostaloj infrastrukturi te djelatnostima koje unapređuju ukupan standard ruralnog prostora, potpore su u rasponu od 3500 eura do četiri milijuna eura, uz iznimku za navodnjavanje, za što se tijekom programskog razdoblja može dobiti 15 milijuna eura, ali ne OPG-i i poduzetnici nego lokalna i regionalna uprava.

Za šume najveći iznosi potpora 
Istodobno, za izgradnju i unapređenje šumske protupožarne i ostale zaštitne infrastrukture moguće je dobiti čak 30 milijuna eura te po 20 milijuna eura za izgradnju sustava za prevenciju i nadzor šumskih požara, štetnika i bolesti, odnosno za sanaciju i obnovu opožarenih šuma i za posljedice koje uzrokuju klimatske promjene. Vlasnici šuma za preventivne šumsko-uzgojne radove i slične aktivnosti čiji je cilj sprečavanje prirodnih katastrofa mogu računati na 10 milijuna eura, koliko se predviđa i za poboljšanje ekosustava. Ukupna površina šuma i šumskih zemljišta u Hrvatskoj iznosi 2,7 milijuna hektara od kojih država preko Hrvatskih šuma gospodari s više od 2,1 milijun hektara, a ostalih 580 tisuća hektara u privatnom su vlasništvu.Umjesto ukupna razvoja (ne)zapuštenih ruralnih područja država je, čini se,  naumila veliki dio novca potrošiti na uređenje i zaštitu šuma stavljajući na listu korisnika čak i koncesionare lovišta. 

Najviši iznos potpore 100.000 eura

Osnivanje proizvođačkih grupa

U strukturi poljoprivrednih gospodarstava dominiraju mala gospodarstva prosječno velika do 3 hektara čije površine čine gotovo polovicu ukupno obrađenog poljoprivrednog zemljišta. Cilj ove mjere je potaknuti osnivanje i rad grupa proizvođača, što će dovesti do povećanja koncentracije proizvodnje i ponude, te bolje prilagodbe proizvodnje zahtjevima tržišta, a time i povećanja dodane vrijednost u poljoprivredi. Korisnici su proizvođačke grupe priznate od Ministarstva poljoprivrede. Potpora se odobrava za uspostavu proizvođačkih grupa koje su u rangu malih i srednjih poduzeća. Isplaćuje se u godišnjim paušalnim iznosima na temelju ostvarenog prometa proizvođačke grupe i to tijekom pet godina od datuma priznavanja proizvođačke grupe na temelju njihovog poslovnog plana. Za osnivanje proizvođačkih grupa u prvoj godini isplaćuje se potpora u iznosu 10% vrijednosti proizvodnje plasirane na tržište svojih članova u trogodišnjem razdoblju koje prethodi godini pristupanja proizvođačkoj organizaciji. Najviši iznos potpore za svaku proizvođačku grupu ne može biti veći od 100.000 eura godišnje.

Najveći iznos do 200.000 eura za zadruge i klastere

Jačanje suradnje u poljoprivredi, prehrambenom lancu i šumarstvu

Dinamične promjene na globalnom tržištu, porast konkurencije i promjene u poslovanju stvaraju nove izazove za OPG-e, mala i srednja poduzeća. Struktura poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj koju uglavnom čine mala obiteljska gospodarstava sa slabom međusobnom povezanošću i malim brojem zadruga ukazuje na slabu suradnju proizvođača. Cilj ove mjere je potaknuti udruživanje proizvođača i prerađivača koji individualno ne uspijevaju biti konkurentni. Potpora se daje kako bi se olakšalo osnivanje zadruga, udruga i klastera i daljnje poslovanje te prilagodba zakonskim propisima i zahtjevima tržišta i to tijekom maksimalno tri godine,a najveći iznos je 200.000 eura za trogodišnje razdoblje.  

Razvoj poljoprivrednog gospodarstva i poduzetništva

Podmjera 1
Potpora mladim poljoprivrednicima za osnivanje gospodarstva  
Prihvatljivi korisnici su fizičke osobe koje su u trenutku podnošenja prijave mlađe od 40 godina, posjeduju odgovarajuće profesionalne vještine i sposobnosti i prvi put pokreću poljoprivredno gospodarstvo. Dodjeljuje se u razdoblju od najviše pet godina od godine kada je gospodarstvo upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava s novim nositeljem gospodarstva, najmanje u dvije rate uz uvjetovanje isplate zadnje rate nakon dokaza provedbe ciljeva koje je korisnik iznio u poslovnom planu. Potpora je u rasponu 3500 i 70.000 eura.

Podmjera 2
Pokretanje nepoljoprivrednih aktivnosti   
Korisnici su mikro i mali gospodarski subjekti koji se bave nepoljoprivrednom djelatnošću osnovani kao obrti, zadruge i d.o.o. čiji su osnivači fizičke osobe. Prihvatljiva ulaganja obuhvaćaju pokretanje nepoljoprivrednih aktivnosti u ruralnom području u skladu s Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti. Potpora se daje paušalno, na osnovu poslovnog plana u periodu od najviše pet godina od godine kada je gospodarstvo osnovano, najmanje u dvije rate, uz uvjetovanje isplate zadnje rate nakon dokaza provedbe ciljeva koje je korisnik dao u poslovnom planu. Može se dobiti od 3500 do 70.000 eura.

Podmjera 3
Razvoj malih gospodarstava
Prihvatljivi su svi sektori poljoprivredne proizvodnje sukladno Zakonu o poljoprivredi. Potpora se daje paušalno, na osnovu poslovnog plana u razdoblju od najviše pet godina od godine kada je gospodarstvo osnovano, najmanje u dvije rate, uz uvjetovanje isplate zadnje rate nakon dokaza provedbe ciljeva koje je korisnik postavio u poslovnom planu te iznosi od 3500 do 15.000 eura.

Podmjera 4
Razvoj postojećih nepoljoprivrednih aktivnosti  
Za mikro i male gospodarske subjekte koji se bave nepoljoprivrednom djelatnošću osnovani kao obrti, zadruge i d.o.o. čiji su osnivači fizičke osobe. Prihvatljiva su ulaganja u stvaranje i razvoj nepoljoprivrednih aktivnosti u ruralnom području u skladu s Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti uključujući i preradu i trženje. Dopušteni troškovi obuhvaćaju materijalna ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili kupnju, uključujući najam nepokretne imovine, kupnju ili najam nove mehanizacije i opreme, uključujući računalni softver, do tržišne vrijednosti imovine. Pokriva i nematerijalna ulaganja: autorska prava, zaštitne znakove ili zaštitne postupke. Minimalna potpora po investiciji je 3500 eura, maksimalna 200.000 eura u tri kalendarske godine, odnosno tijekom programskog razdoblja po korisniku i ovoj mjeri iznosi 500.000 eura.

Maksimalno do 3000 eura

Proizvodi s oznakom kvalitete

Cilj je potaknuti proizvođače na poboljšanje kakvoće proizvoda čime se doprinosi povećanju dodane vrijednosti jer takvi proizvodi spadaju u višu cjenovnu kategoriju. Potpora će stoga pokriti više troškove proizvodnje sve dok se ti troškovi odražavaju na višu cijenu tih proizvoda na tržištu. Korisnici su poljoprivredna gospodarstva koja koriste zaštitni znak ili oznaku kakvoće (oznaka izvornosti, oznaka zemljopisnog podrijetla, oznaka tradicionalnog ugleda) na proizvodima, ekološki poljoprivredni proizvođači, grupe proizvođača u sektoru vinarstva te grupe proizvođača jakih alkoholnih pića i korisnici registrirane zemljopisne oznake jakih alkoholnih pića. Maksimalni iznos potpore ne prelazi 3000 eura godišnje po gospodarstvu i dodjeljivat će se do pet godina.

Ulaganja u imovinu

Podmjera 1
Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva 
Namijenjena je poljoprivrednim gospodarstvima za nove objekte i pripadajuću infrastrukturu, mehanizaciju, gospodarska vozila, strojeve i opremu uključujući tehnološku i informatičku opremu koja služi poboljšanju konkurentnosti u bilinogojstvu, stočarstvu i s njima povezanim uslužnim djelatnostima te za kupnju zemljišta radi realizacije projekta. Uključuje i nematerijalna ulaganja u računalne programe te ostala poput usluga arhitekata, geodeta, konzultanata, kao i studije izvedivosti, patente i licence. Minimalna potpora je 3500 eura, maksimalna po investiciji 1,5 milijun eura, a tijekom programskog razdoblja maksimum po korisniku u ovoj podmjeri je tri milijuna eura.

Podmjera 2
Prerada, razvoj i trženje proizvoda
Za obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrte, zadruge i trgovačka društva koja se bave preradom proizvoda. Dopuštena su ulaganja u objekte i pripadajuću infrastrukturu, mehanizaciju, gospodarska vozila, strojeve, opremu uključujući tehnološku i informatičku opremu, te za marketing proizvoda, no isključuje pamuk i proizvode ribarstva. Minimalna vrijednost potpore po investiciji iznosi 3500 eura, maksimalna 1,8 milijuna eura, a tijekom programskog razdoblja korisnik po ovoj podmjeri može najviše dobiti četiri milijuna eura.

Podmjera 3
Razvoj i unapređenje infrastrukture za navodnjavanje  
Korisnici su jedinice područne (regionalne) i lokalne samouprave. Minimalna  vrijednost potpore po investiciji iznosi 100.000 eura, maksimalna pet milijuna eura dok ograničenje po korisniku za cijelo programsko razdoblje je 15 milijuna eura. Intenzitet potpore iznosi do 100% od ukupnih prihvatljivih troškova za neprofitne investicije. Plaćanja mogu biti u ratama. Korisnik može tražiti avansna plaćanja do 50% potpore.

Podmjera 4
Ulaganja u neproizvodne investicije  
Mogu se javiti jedinice lokalne samouprave, tijela javnih ovlasti kao fakulteti, nacionalni parkovi, parkovi prirode i slično. Prihvatljiva ulaganja su istraživački i edukacijski objekti i ostala neproizvodna ulaganja povezana s agro-okolišnim ciljevima unutar ovog programa, uključujući očuvanje bioraznolikosti vrsti i staništa kao i očuvanje Natura 2000 područja. Minimalna potpora po investiciji iznosi 3500 eura, maksimalna 30.000 eura. Plaćanja mogu biti u ratama. Avansno korisnici mogu idobiti do 50% prihvatljivih troškova projekta.

Priznaju do 100% troškova
Obnova zbog elementarnih i prirodnih nepogoda  
S obzirom na velike materijalne štete koje elementarne nepogode uzrokuju u poljoprivrednoj proizvodnji cilj je ove mjere ulaganje u prevenciju i smanjenje/ograničavanje njihovog utjecaja kao i obnavljanje potencijala poljoprivredne proizvodnje oštećenih u prirodnim katastrofama. Korisnici su OPG, pravne i fizičke osobe, poljoprivrednici ili skupine (zadruge, udruge) poljoprivrednika. Visina potpore može biti 80% od vrijednosti prihvatljivog troška namijenjenog radovima na prevenciji za jedno poljoprivredno gospodarstvo, ali i 100% od vrijednosti prihvatljivog troška namijenjenog radovima na prevenciji za zajednička ulaganja više korisnika.

Najave

14. travnja 
Izbori za Europski parlament 
U nedjelju biramo između 28 lista sa 336 kandidata 12 zastupnika u Europskom parlamentu 

18. travnja 
Prezentacija EPSO testiranja 
U Informacijskom centru Europske unije, Trg žrtava fašiizma 6, Zagreb u 10 sati  Udruga ALES- Alumni Europskih studija, govori o EPSO testiranju i prilikama za zapošljavanje u institucijama EU-a