K oprivnička Podravka je nakon višegodišnje investicijske stanke, u kojoj je fokus kompanije bio usmjeren na što efikasnije restrukturiranje svih organizacijskih procesa, u razdoblju kraćem od pola godine u još aktualnoj 2015. obavila svoju povijesnu ‘žetvu’ kakva se nije dugo vidjela na toj adresi. 

Konačno je riješeno pitanje vlasništva rovinjske Mirne, a uz nju je u portfelju Podravke ovo proljeće završila i jedna od najvećih slovenskih prehrambenih kompanija, ljubljansko Žito. Na zagrebačkoj burzi uspješno je realiziran projekt javne ponude novog paketa dionica kao i ESOP program, a gotovo paralelno u Koprivnici su udareni temelji i za dvije nove tvornice koje će poslovati u okviru sestrinske tvrtke Belupo. Usto, u dalekoj Tanzaniji kreće izgradnja novih pogona za proizvodnju Podravka jela i dodataka jelima. 

Ovakav učinak mogao bi nadmašiti razdoblje s kraja prošlog i početka ovog stoljeća kada je Podravka između 1998. i 2000. odradila također veliki iskorak u uvođenju novih tehnologija i modernizaciju proizvodnje, u gradnju dvije nove tvornice praškastih proizvoda (juhe i Vegeta) u Koprivnici i Kostryznu (Poljska), te centralnog visokoregalnog skladišta i uz uvođenje kompletne automatizacije proizvodnih linija. 
 

Ambiciozni planovi

U investicijskom ciklusu odrađenom prije desetljeće i pol Podravka je potrošila više od 900 milijuna kuna. Tijekom sljedeće dvije godine, s obzirom da je u tom roku planiran završetak ulaganja iz ovih ambicioznih planova potrošit će najmanje toliki iznos. 

Povezanost Podravke i Mirne datira od 2009. iz založnog prava radi osiguranja kredita koji rovinjska tvrtka nije vratila. Nakon niza zapleta po scenariju Geneze koja je upravljala Mirnom Podravka je uspjela sudski vratiti svoja prava te dokupiti još dionica pa je početkom srpnja 2015. postala vlasnica 75,59 posto udjela u Mirni. 

Na odluku slovenske Vlade da proda većinski udjel u tvrtki Žito Podravka je uzvratila ponudom koja je između više zainteresiranih i prihvaćena pa je krajem travnja ove godine potpisan kupoprodajni ugovor kojim je koprivnička tvrtka preuzela 51,55 posto udjela u Žitu. Po završetku te transakcije Grupa Podravka svrstat će se u sam vrh prehrambene industrije na tržištu Slovenije s ukupnim prihodom na godišnjoj razini od oko 900 milijuna kuna. Akvizicija Žita vratit će nekadašnju lidersku poziciju Podravke i na lokalnom tržištu s kojeg je prije koju godinu istisnuta. Očekuje se da konsolidirani prihodi Grupe Podravka nakon konsolidacije portfelja narastu iznad 4,5 milijarde kuna. Profitirat će i Žito, Podravka mu kroz svoju prodajno-distributivnu mrežu otvara ulaz na više od 20 novih tržišta. 

Nedavnom javnom ponudom dionica uspješno je prikupljeno 510 milijuna kuna, novac je većim dijelom namijenjen za plaćanje Žita, ali i za nove investicije Belupa i pogona u Tanzaniji. Dokapitalizacija je zaključena i uz uspješno proveden ESOP program – 615 zaposlenika Podravke upisalo je te platilo ukupno 88.475 novih dionica. 

Dvije nove tvornice Belupa, za koje je kamen temeljac položen posljednjeg dana srpnja najveća su ovogodišnja greenfield investicija u Hrvatskoj ukupno vrijedna 390 milijuna kuna. Kada u prvom kvartalu 2017. budu gotove, donijet će posao za 100-njak zaposlenika, a na domaće i inozemna tržišta plasirat će polukrute i tekuće lijekove te lijekove krutih oblika. 
 

Nova regionalna strategija

Osim dviju tvornica, na parceli od 80-ak tisuća četvornih metara bit će izgrađeni još energetski centar, skladišta za sirovine i ambalažu te opasne i zapaljive tekućine. Značajno manje, ali ne i manje interesantno, svakako je ulaganje u izgradnju tvornice u Tanzaniji što će

Podravku stajati oko 26 milijuna kuna, a proizvodnja bi trebala krenuti krajem ove godine ili početkom 2016. Proizvodit će Podravka jela te dodatke jelima, asortiman namijenjen širem području Afrike gdje je Podravka prisutna nekoliko godina, no ovom investicijom želi pojačati aktivnosti. 

Uz jačanje portfelja novim akvizicijama te ulaganja u proizvodnju i modernizaciju Podravka se ove godine odlučila i za provedbu novog modela regionalizacije tržišta te dodatno jačanje poslovanja na globalnoj razini. Formirane su četiri regije, pa su u Adria regiju uvrštene Hrvatska i tržišta jugoistočne Europe, dok je regija Europa zaokružena na ostale članice EU. Ostale dvije formacije su Rusija i zemlje CIS-a te Nova tržišta, gdje su okupljeni Amerika, Azija, Australija i Afrika. O globalnom izazovu koji Podravka stavlja u svoj fokus svjedoče i novoregistrirana društva. Jedno u Dubaiju (UAE), drugo u Dar es Salaamu (Tanzanija) te predstavništvo u Pekingu (Kina) s obzirom da su ta područja u planovima koprivničke kompanije ocijenjena kao dugoročno vrlo potentna tržišta.