Hrvatska Vlada i grupa Agrokorovih vjerovnika, prenosi Reuters riječi prvog potpredsjednika ruskog VTB-a Yurija Solovieva, planira ovog tjedna potpisati sporazum o stavljanju obveza u mirovanje (standstill sporazum). Prema toj banci kojoj Agrokor duguje oko 300 milijuna eura zamrzavanje će biti relativno kratkog vijeka na početku, a promjene u dioničarskoj strukturi su moguće nakon restrukturiranja duga. Vijeće Agrokorovih vjerovnika vodi Sberbank, najveći vjerovnik Agrokora, a po VTB-u HBOR bi mogao ponuditi garancije dobavljačima kako bi se nastavila opskrba.

>>Noćni sastanak dobavljača Agrokora i ruskih bankara: Roglić otkrio da robu ne dostavljaju od prosinca

>>"Problemi u Agrokoru su nastali zbog nepravilnosti u vođenju poslovnih knjiga za što su odgovorni vlasnici i menadžment"

Kombinacija kratkoročnog financiranja i državne podrške je moguća, tvrdi Soloviev. Znači li to da postoji dogovor koji se uklapa i u vruće pitanje koje sve u slučaju raspleta Agrokora zanima, a glasi jesu li vjerovnici doista izloženi novim rizicima i kroz novi Vladin Zakon o postupku izvanredne uprave, odnosno radi li se ipak i u tom slučaju sve sukladno dogovoru primjerice s kreditorima.

U novim sistemskim rješenjima, a pripremaju ih Vladini stručnjaci, u odnosu na vjerovnike postoji po nekima i protuustavni element tako što se navodno ne isključuje mogućnost faktičkog provođenja jedne vrste nazovimo to pravim imenom ‘nacionalizacije’ cijelog koncerna, ali ne u formi vlasništva, nego u formi upravljanja. Pored toga po nekim tumačenjima zadnjih i još uvijek neslužbenih informacija oko tog zakonskog rješenja mogla bi za vjerovnike biti riječ i o novoj opasnosti od eksproprijacije njihovih tražbina. No, je li tako pokazat će i reakcije osim najvećih kreditora i samog vlasnika. Kako god, spornim se ukratko može pokazati, ovisno o tome postoji li dogovor države u navedenom uskom krugu ili ga nema, radno rješenje koje moguće još nije i konačno, a kojim bi se odstupilo od standarda po kojem vjerovnici na kraju odlučuju o planu restrukturiranja sukladno svojim tražbinama.

Umjesto toga sve odluke prenose se u domenu države što su tri tijela pod njezinom kapom: prinudni upravitelj, Vlada i sud. Stoga se o novim rizicima za vjerovnike na široko nagađa uz pitanje najnervoznijih kreće li i prinudna naplata aktiviranjem milijunskih zadužnica, što je kao blokada po nekima uvod u stečaj i slično. No, kako svakodnevno raste i nervoza u raznim skupinama vjerovnika, svi su pogledi i očekivanja jasno usmjereni na Banske dvore te se čeka s čime će Vlada u petak izaći kao sa svojim službenim zakonskim prijedlogom. 
To uključuje i pitanje je li definitivno rješenje po kojemu o planu restrukturiranja ne odlučuju vjerovnici u svima skupinama i koji ukupno imaju više od 50 posto tražbina, što je bio dio predzadnjeg nacrta. O prijedlogu rješenja kojima će se sistemski važnim kompanijama osigurati pomoć u poteškoćama s otplatom dugova

Vlada bi već sutra mogla odlučiti. Najavu toga premijer Andrej Plenković popratio je i s nekoliko Vladi čini se vrlo važnih poruka vjerovnicima: zakon se finalizira, što znači da će Vlada nastojati da zakon bude spreman za sutrašnju sjednicu, a Vlada će učiniti sve da nova rješenja budu u skladu s Ustavom. U procesu sudjeluju stručnjaci za ustavno pravo koji bi u nalazima trebali dati zaokruženu sliku o tome prolazi li zakon u cijelosti test ustavnosti, odnosno što je sa spornim pitanjem. 

Od nekoliko različitih verzija nacrta zakona, zadnji nacrt izaziva brojne reakcije zato što predviđa 100%-tno preuzimanje kontrole u rukama države, a to je ovlaštenje za vođenje poslovanja cijelog koncerna, kao i za izradu te donošenje plana jer to predstavlja radikalni zaokret. Kako bi to bila državna prinudna uprava, pri čemu se država ne postavlja kao vjerovnik, nego kao čuvar stabilnosti, privremenim preuzimanje kontrole na sebe preuzima i velik teret. Vjerovnicima bi se ostavilo pravo sudjelovanja što bez prava glasovanja nema pravni značaj, dok država imenuje povjerenika te daje pozitivno mišljenje na prijedlog plana koji sud odobrava. Rok za izradu plana za povjerenika iznosi 360 dana, a sve može trajati i do dvije godine.

U smislu strateškog cilja to može otkloniti rizik od stečaja, posebno ako većinski vjerovnici plan ne odobre, ali ostaje pitanje što o tome misle kreditori koji bi trebali upumpati sredstva za stabilnost sustava. Iako je prijedlogom Zakona predviđeno da postupak može inicirati i vlasnik, s obzirom na očito prekinute pregovore s kreditorima koji sve jasnije pokazuju nepovjerenje, čini se da on u toj priči neće biti faktor. Osim što je nekima nejasno pozivanje na odgovarajuću primjenu stečajnog zakona zbog pitanja kako raditi plan restrukturiranja bez odluke vjerovnika, kontradikcija ide i dalje jer se očekuje da bi postupak inicirao dužnik koji ostaje bez svega, odnosno ta je ovlast realnija za kvalificirana vjerovnika, a zbog praga od 5% tražbina to mogu biti samo – banke. Tako se dolazi po nekima do suštinskog problema kako doći do vjerovnika koji će pokrenuti postupak u kojem neće sudjelovati tako da odlučuje, što nije nerješivo u slučaju da postoji dogovor.

Optužbe o prikazu duga, Todorić ‘out’

Dug Agrokora nije potpuno prikazan u financijskim izvješćima”, izjavio je u srijedu potpredsjednik ruske VTB-a Juri Solovjev. Kad takvo što izjavi netko tko zbog pozicije jako mora birati riječi, kao što ih je i izraženije dosad birao Moody’s govoreći o nedovoljnoj transparentnosti i kompliciranoj strukturi duga, jasno je da je to prilično teška kvalifikacija. Drugim riječima, netko u manje osjetljivoj poziciji to bi samo izrekao grublje. Reći za financijska izvješća da su nevjerodostojna, kreativna ili lažirana, stvar je osjetljivosti pozicija s kojih se govori. Treba primijetiti i da Solovjev, govoreći o tome da bi do kraja tjedna moglo doći do potpisivanja sporazuma o zamrzavanju aktivnosti u vezi s obvezama kompanije (standstill sporazum) ni riječju nije spomenuo vlasnika Agrokora (spomenuo je vjerovnike, Vladu, dobavljače). Sve to može se iščitati i kao signal da su s vlasnikom koncerna pregovoe završili. Jučer se i Moody’s oglasio novim spuštanjem rejtinga.