Negativna financijska situacija u zdravstvu nastavlja se i ove godine što pokazuju rezultati poslovanja javnih zdravstvenih ustanova za prvih šest mjeseci ove godine koju su analizirali u Udruzi poslodavaca u zdravstvu. Na nedavno održanoj godišnjoj skupštini Udruge detaljnije se govorilo o uvjetima poslovanja i razlozima koji su doveli do negativnih rezultata. Tako je, među ostalim, rečeno da je pogoršanje rezultata poslovanja na razini zdravstva ukupno isključivo posljedica najnepovoljnijeg financijskog rezultata koji je ostvarila grupacija bolnica. Naime, čak je 50 bolnica od ukupno njih 60 poslovalo s manjkom prihoda od 428 milijuna kuna odnosno na bolnice otpada čak 92 posto ostvarenog manjka prihoda svih zdravstvenih ustanova. Iz analize je vidljivo da je pogoršana likvidnost zdravstvenih ustanova s obzirom da je udio dospjelih obveza u ukupnim obvezama s 32,65 posto na početku godine porastao na 38,53 posto na dan 30. lipnja ove godine. Najveći dio dospjelih obveza od 1,6 milijardi kuna odnosi se na lijekove i potrošni medicinski materijal. Zdravstvene ustanove i dalje iskazuju dospjele obveze starije od 365 dana i to u iznosu od 216 milijuna kuna od čega na bolnice otpada 204 milijuna kuna odnosno 94 posto.

Uvjeti i rezulati poslovanja

Nažalost, i nakon provedene sanacije bolničkih dugova za lijekove starijih od 365 dana koja je provedena u prvom polugodištu ove godine, bolnice imaju dospjele obveze starije od godinu dana u iznosu od 216 milijuna kuna od čega na lijekove i potrošni materijal otpada 111 milijuna kuna odnosno 51,38 posto. Posebno poglavlje u analizi Udruge predstavljaju determinante uvjeta i rezultat poslovanja te je vidljivo na koji način poslovanje HZZO-a ima utjecaj na rezultate poslovanja zdravstvenih ustanova. U tom smislu značajan je dio analize koji govori o strukturi dospjelih obveza HZZO-a na dan 30. lipnja ove godine. Ovi podaci, preuzeti iz Izvješća o poslovanju HZZO-a, ukazuju da dospjele obveze iz obveznog zdravstvenog osiguranja iznose 335 milijuna kuna dok dospjele obveze iz dopunskog zdravstvenog osiguranja iznose 104 milijuna kuna. Iz toga proizlazi da, u situaciji da je HZZO poslovao stabilno odsnosno podmirivao svoje obveze u rokovima, prethodno navedenih 439 milijuna kuna ne bi bilo dospjela obveza HZZO-a već prihod zdravstvenih ustanova te bi u tom slučaju i ostvareni razultat poslovanja i stanje obveza bilo bitno drukčije. Pri tom, kažu u Udruzi, treba istaknuti činjenicu da uprave bolnica nisu mogle na to utjecati.Temeljem financijskih podataka ukupni prihod zdravstvenih ustanova povećan je za 3,26 posto odnosno 234 milijuna kuna u odnosu na isto razdoblje u 2011. godini.

No, ako se iz ukupnog prihoda isključi iznos sanacije (korigirani ukupni pirhod), proizlazi da je ukupni prihod  manji za 0,37 posto odnosno za 27 milijuna kuna. Ukupni rashodi zdravstvenih ustanova povečani su u odnosu na isto razdoblje 2011. godine za 1,83 posto, što se na prvi pogled može ocijeniti kao umjereno povećanje ako se u obzir uzme stopu rasta cijena na malo od 3,6 posto. Međutim, u Udruzi smatraju da struktura ukupnih rashoda ukazuje potrebu za detaljnijom analizom rashoda za zaposlene koji rastu za 1,43 posto, rashoda za lijekove koji rastu 3,87 posto i rashoda za potrošni medicinski materijal koji rastu 2,48 posto. U Udruzi ističu da se ovime otvara pitanje razloga rasta u situaciji kada su plaće ostale nepromjenjene i kada je došlo do smanjenja stope doprinosa za zdravstvo, odnosno kada nije došlo do povećanja ostvarenog programa rada koji je u korelaciji sa ostvarenim prihodima i rashodima te predstavlja također jednu od determimnanti poslovanja. Smanjenje ostvarenog programa rada, kažu u Udruzi, prisutno je jedino kod bolničke zdravstvene zaštite, no procjenjuje se da se radi o administrativnom smanjenju kao posljedici promjene načina usklađivanja obveza i potraživanja između HZZO-a i zdravstvenih ustanova.

Plaćanje obveza

Prema knjigovodstvenim podacima, 99 zdravstvenih ustanova ostvarilo je manjak prihoda u iznosu od 339 milijuna kuna, dok je po korigiranom financijskom rezultatu (isključivanje prihoda od sanacije) 106 zdravstvenih ustanova ostvarilo manjak prihoda u iznosu od 461 milijuna kuna. Pogoršanje rezultata poslovanja prisutno je kod bolnica dok je poboljšanje prisutno kod grupacije poliklinika, zavoda i lijekarni. Ukupne obveze zdravstvenih ustanova na dan 30. lipnja iznose 5,9 milijardi kuna što predstavlja smanjenje u odnosu na početak godine za 79 milijuna kuna odnosno 1,33 posto na što su svakako utjecali prihodi od sanacije kod bolničkih ustanova.Ocjena kumuliranog financijskog rezultata obavljena je kroz odnos između ukupnih obveza i potraživanja uz napomenu da se u ukupnim obvezama nalazi i 1,3 milijarde kuna po osnovu kredita komitentnih banaka te da se u ukupnim potraživanjima nalaze i nenaplativa potraživanja.Dio zdravstvenih ustanova iskazuje veće ukupne obveze od potraživanja u iznosu od 2,6 milijardi kuna dok dio ustanova iskazuje veća ukupna potraživanja od obveza u iznosu od 206 milijuna kuna. Grupacije poliklinika, zavoda i lijekarni iskazuju veća ukupna potraživanja od obveza dok bolničke ustanove iskazuju veće ukupne obveze od potraživanja u iznosu od 2,6 milijardi kuna.

Praćenje poslovanja

Korigirani financijski rezultat

Praćenje financijskog poslovanja javnih zdravstvenih ustanova kroz analize i izvješća jedna je od kontinuiranih aktivnosti Udruge. Ovom analizom obuhvaćeno je ukupno 188 javnih zdravstvenih ustanova, a pri izradi analize korištene su već standardizirane metode komparativne i strukturne analize te izračuna izvedenih podataka i pokazatelja s ciljem osiguravanja kvalitetne osnove za usporedbe među analiziranim grupama zdravstvenih ustanova. Zdravstvene ustanove podijeljene su u grupaciju primarna zdravstvena zaštita, poliklinike, bolnička zdravstvena zaštita, zavodi i ljekarne. Zbog sanacije kojom su plaćene dospjele obveze starije od 365 dana na dan 31.12.2011. godine nadopunjena je uobičajna metodologija izračunom tzv. korigiranog ukupnog prihoda te korigiranog financijskog rezultata. U Udruzi su objasnili da je to bilo nužno uz objašnjenje da prihodi od asignacije ne predstavljaju tekući prihod analiziranog razdoblja te da ih treba isključiti iz knjigovodstvenog ukupnog prihoda, a sve s ciljem dobivanja realnih veličina za ocjenu financijskog poslovanja. Njihov stav potvrdila je i Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika koja navodi "da je to razlog što zdravstvene ustanove razvijaju interno financijsko izvještavanje, ispravnim sučeljavanjem prihoda i rashoda u istom izvješajnom razdoblju u kojem su isti nastali, neovisno o plaćanju". Na taj način, kažu u Zajednici računovođa, dobivaju se relevantne računovodstvene informacije za prikaz realnog financijskog rezultata.

Zdravstveni proračun

Uvjeti poslovanja u 2012.

Ukupan novac za zdravstvenu zaštitu u prvom kvartalu 2012. bio je manji za 500 milijuna kuna od sume novca u prosječnom kvartalu 2011. Novac za primarnu i bolničku zdravstvenu zaštitu bio je na razini prosječnog kvartala iz prošle godine, novac za lijekove je na razini 40 posto prosječnog kvartala kao i novac za programe izvan bolničkog limita. Ako se pogleda državni proračun, novac na poziciji HZZO-a je u odnosu na prošlu godinu manji za 4,3 posto odnosno za 934 milijuna kuna, dok je količina novca za bolnice smanjena za 9,6 posto odnosno 787 milijuna. Uz to, troškovi poslovanja u ovoj će godini biti dodatno povećani zbog rasta cijene energenata, povećanja PDV-a sa 23 na 25 posto, povećanja troškova za zaposlene zbog novog načina obračuna godišnjih odmora i dežurstva i pripravnosti te procjena Vlade o rastu cijena na malo od 2,6 posto. U Udruzi poslodavaca u zdravstvu su na jednoj od sjednica još u travnju ove godine zaključili da je potrebno, kako bi se u ovoj godini ostvarilo izjednačavanje prihoda i rashoda, smanjiti ukupne troškove za četiri posto odnosno 787 milijuna kuna, uvažavajući pri tom činjenicu da ukupni troškovi za zaposlene ostanu na razini 2011. te da se smanjenje u državnom proračunu može anulirati jedino smanjenjem materijalnih troškova za oko 20 posto.

Parametri poslovanja

Kretanje ukupnih prihoda

Ukupni prihodi od siječnja do lipnja u odnosu na isto razdoblje 2011. godine bilježi rast od 3,16 posto dok tzv. korigirani ukupni prihod (umanjen za prihod od sanacije) bilježi smanjenje od 0,37 posto

Najveće povećanje ukupnog prihoda zabilježeno je kod primarne zdravstvene zaštite, no razlog leži u preraspodjeli prihoda između domova zdravlja i zavoda za hitnu medicinsku pomoć zbog reorganizacije hitne odnosno izuzimanja djela sadržaja domova zdravlja i formiranja novih zdravstvenih ustanova

Smanjenje ukupnog prihoda bolnica bilo je očekivano s obzirom da je HZZO bolnicama smanjio mjesečne limite za četiri posto

najveći dio ukupnog prihoda ostvarile su bolnice (70,82 posto), a najmanji poliklinike (0,96 posto)

Kretanje ukupnih rashoda

zdravstvene ustanove u prvih su šest mjeseci ostvarile ukupne rashode u iznosu od 7,7 milijardi kuna što je povećanje za 139 milijuna kuna u odnosu na isto razdoblje lani

bolnice su, kao najveći generator rahoda u sustavu, povećale ukupne rashode za 1,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani

primarna zaštita ima najveći rast indeksa rashoda od 6,53 posto, a karakterizira ga smanjenje rashoda domova zdravlja od 5,4 posto te značajnije povećanje rashoda zavoda za hitnu medicinsku pomoć (kao posljedica organizacijskih promjena unutar primarne)

najveći udio ukupnog rashoda ostvarile su bolnice (72,59 posto), a najmanji poliklinike (o,86 posto)