Gredelj 2018. izlazi iz stečaja u stranom vlasništvu

Autor: Suzana Varošanec , 05. studeni 2017. u 22:00
Gredelj ima velik potencijal/Dalibor Urukalović/PIXSELL

Stečajni upravitelj do 15. prosinca očekuje nekoliko ponuda ozbiljnih kompanija, a vjerovnicima najavljuje 50%-tno namirenje.

Tvornica željezničkih vozila (TŽV) Gredelj sa stabiliziranim poslovanjem u stečaju otvorenom prije pet godina na Trgovačkom sudu u Zagrebu, sukladno odlukama Skupštine vjerovnika i Odbora vjerovnika traži strateškog partnera, odnosno investitora koji će kroz stečajni plan u potpunosti ili djelomično preuzeti u vlasništvo.

Konkretizirano je to objavom na internetskoj stranici kompanije službenim dokumentom koji se zove Javni poziv investitorima ili strateškim partnerima za iskazivanje interesa i davanje ponuda za ulaganje ili dokapitalizaciju TŽV Grdelj u stečaju.  No, stečajni upravitelj Pero Hrkać naumio je sve zainteresirane dodatno obavijestiti oglasima na web stranicama od Agencije za investicije i konkurentnost do Ministarstva prometa, ali i u časopisu Railway Gazette koji se tiska u Londonu. 

"U Railway Gazetti, koje je središnje mjesto za željezničke vijesti iz cijelog svijeta, javni poziv će biti objavljen ovih dana te od tada počinje teći rok od 45 dana. Smatramo da je on primjeren kako bi se svi informirali o ovom izazovu, jer se Gredelj dokazao i ima veliki potencijal za projekte širom svijeta, od Amerike i Argentine do Irana i Kine", kaže Hrkać. Smatra da će poziv rezultirati pojedinačnim razgovorima s predstavnicima nekoliko ozbiljnih investitora, u kojima je cilj približiti interese i mogućnosti da se konačno rješenje može usuglasiti.

"Ne bismo otkrivali njihova imena jer još nisu dali pisane ponude. Ali očekuje se da će se tijekom 2018. realizirati dokapitalizacija i preuzimanje od strane strateškog partnera koji će biti strani investitor, što je i prirodno jer su posrijedi kapaciteti i potencijali koji nadilaze potrebe hrvatskog tržišta", izričit je Hrkać. U konkretnom slučaju, ostvare li se ova najava, to znači da stečaj ide ka zaključenju, što će  vjerovnicima donijeti, kako tvrdi, namirenje 50% tražbina. Priznata potraživanja inače premašuju 100 milijuna eura, pa je i ta najava zanimljiva jer nadilazi niski prosjek u naplati tražbina u stečajevima.

"Zapošljavamo 450 radnika, ali će strateški partner Gredelju dati vjetar u leđa, jer će se moći natjecati na svjetskim tenderima za ozbiljne poslove, što znači da ćemo u 2018. trebati 300 novih radnika", kaže. Upravo kreću s radovima po sklopljenom ugovoru za proizvodnju 100 okretnih postolja za iranskog naručitelja, a prve isporuke planirane su za prvi kvartal 2018. Iz Irana Hrkać očekuje i dolazak najviših predstavnika tvrtke Alborz Niroo, a cilj su pregovori o proizvodnji i prodaji fremova i nadogradnje za lokomotive za Iran. S trećim partnerom iz Irana vode pregovore o projektu 40 lokomotiva.

Iz Švedske ovih dana očekuju povratne informacije za nastavak komercijalnih aktivnosti vezanih uz ponudu 5 diesel vlakova za švedsko tržište. Nakon isporuke 15 lokomotiva za Izrael, projekt je to u suradnji s Amerikancima, još pregovaraju o daljnjih 15 lokomotiva za Izrael, ali i njih 50 za Maroko te po 10 za Mali i Senegal. Paralelno rade na projektu koji im donosi 10% prihoda. Vezan je uz njemački Ziegler, pa u suradnji s njezinom zagrebačkom tvrtkom izvode montažu vatrogasnih vozila Mercedes."Gredelj dolazi u priliku pozicionirati se kao pouzdani partner na razini cijele grupacije Ziegler čiji su pretežiti vlasnici Kinezi, a ne samo kao dobavljač", zaključuje Hrkać.

Komentari (2)
Pogledajte sve

HDZ i željeznice?
HDZ i industrija?
Nemojte nas zasmijavati. Autobusi i hodoćašća, to je maksimalni domet.

I dok Lovrinović priča priče o reindustrijalizaciji, istinski proces reindustrijalizacije donose tvrtke u stečaju i novi strani vlasnici istih.
Čak i kad je do temelja deindustrijalizirana tvrtka, da upotrijebim blagi izraz, industrijska tvrtka kao Gredelj, pokazuje svoju žilavost u reindustrijalizacijskoj potencijalnoj svjetskoj zanimljivosti i svjetskoj atraktivnosti!!!!
Zato treba ozbiljno shvatiti upozorenja Marije Penave i Marka Družića, koji još 2014 godine pišu:“ … uzimajući u obzir Europsku dugoročnu transportnu politiku s jedne strane, te preuranjenu i apsolutnu deindustrijalizaciju u Hrvatskoj s druge, zaključak je da bi se Hrvatsku industrijsku strategiju moglo značajno unaprijediti. Naime, oba fenomena sugeriraju željeznice kao okosnicu reindustrijalizacije Hrvatske u suvremenome kontekstu. Smatramo kako bi se uzimanjem navedenoga u obzir doprinijelo razvoju hrvatske industrije.“

New Report

Close