Atlantic Grupa i građevinska kompanija Kamgrad, kao strateški partner u novoj Atlanticovoj investiciji u Hrvatskoj, potpisali su ugovor o izgradnji i dugoročnom zakupu nove lokacije centralnog logističko-distribucijskog centra (LDC) nadomak Velike Gorice gdje će se riješiti rastuće potrebe kompanije u većinskom vlasništvu Emila Tedeschija.
Investicija je vrijedna oko 18,5 milijuna eura, a njome će Atlantic, sukladno specifikacijama koje određuju trenutne i dugoročne poslovne potrebe distribucijske djelatnosti, dobiti novi i suvremeni logistički centar i tako objediniti skladišne kapacitete na području Zagreba. Nakon dužeg razdoblja stagnacije privatnih investicija u području logistike, ali i šuškanja na tržištu da Atlantic i Kamgrad dogovaraju ovaj projekt, ovo je jedinstven tržišni impuls, i kako doznajemo slijedi vrlo brza realizacija projekta. Moderni centar na novoj lokaciji bit će spreman za korištenje već krajem godine, tj. najkasnije početkom 2019.
Slične inicijative za ova, po općim ocjenama u Hrvatskoj poprilično deficitarna ulaganja, u posljednje vrijeme mogu se nabrojati na prste jedne ruke. Za kronični manjak modernih te dobro opremljenih logističkih i industrijskih nekretnina razlozi se poslovično vezuju uz razne dvojbe investitora, od pitanja pravne sigurnosti do još uvijek velikih troškova izgradnje.
Signali s nekretninskog tržišta ukazuju i na nove momente, primjerice ove godine mogle bi se ostvariti investicije do oko 50 milijuna eura u dva do tri nova privatna logistička projekta, među kojima prednjači ovaj projekt. Koloplet faktora – od najave odličnih rezultata Atlantica za 2017. do plana širenja poslovanja, pogurao je odluku za gradnju modernog LDC-a. Nova lokacija, naime, moći će se i modularno širiti, čime se osigurava puna podrška daljnjem razvoju poslovanja.
Trenutačno logističke operacije Atlantic Grupe u Zagrebu, kao lokaciji Centralnog distributivnog skladišta, funkcioniraju s više različitih lokacija.
Glavno distributivno skladište u Jankomiru servisira kupce na širem području središnje i sjeverne Hrvatske, kao i kupce s područja Istre i Kvarnera te Slavonije, te opskrbljuje i ostale distribucijske centre. Osim Centralnog skladišta koriste se i dodatna manja skladišta u vlasništvu ili kontinuiranom najmu, kao i sezonske usluge skladištenja. S ciljem osiguranja dugoročne održivosti i razvoja distribucijske djelatnosti – važne strateške poluge Atlanticovog poslovanja, ali i optimiranja troškova manipulacije robom i transporta između skladišnih lokacija, kako se doznaje donesena je odluka o investiciji u novi objekt koji će centralizirati na jednom mjestu sve navedene logističke aktivnosti na području Zagreba.
Daljnja zanimljivost tiče se pitanja kako je došlo do strateškog partnerstva s Kamgradom. Budući da distribucijska strategija Atlantica ne predviđa gradnju vlastitih skladišta, već bira zakup skladišnih kapaciteta kako bi se zadržala fleksibilnost u odgovoru na potrebe tržišta, Atlantic se odlučio za partnera koji će prema njegovim potrebama izgraditi skladište za dugoročni zakup. Kamgrad, pak, s vrha ljestvice domaćih građevinara, s dugogodišnjim iskustvom u izgradnji različitih tipova objekata, pokazao im se kao logičan odabir strateškog partnera. Optimalnom smatraju i odabranu geografsku lokacija u blizini V. Gorice, posebice uzimajući u obzir sve elemente važne za osiguravanje poslovne održivosti projekta, npr. transportne udaljenosti, troškove najma i slično. S druge strane, na novoj lokaciji u industrijskoj zoni Meridijan 16 osigurana je i faznost gradnje, kao i mogućnost modularnog proširenja objekta i zemljišta, čime je osigurana podrška za daljnje razvojne planove.
Uz to se doznaje i da će u prvoj fazi izgradnje osigurati skladišni kapacitet od 30.000 paletnih mjesta. Unatoč dobrom geografskom položaju Lijepe naše i značaju u tranzitu, po mišljenju stručnjaka s tržišta nekretnina još su na niskim razinama ulaganja u industrijskom segmentu, pa tako i zadnje velike logističke investicije datiraju iz 2015., kad su realizirani novi skladišni prostori za potrebe Kauflanda i Ralua. Bazu u tom smislu podiže i najveća kapitalna investicija u povijesti Hrvatske pošte u izgradnju sortirnog centra za vlastite potrebe koja je u tijeku, također u Velikoj Gorici. Također, prema DSZ-u, u posljednje dvije godine u porastu je i površina i broj završenih industrijskih zgrada i skladišta – površina je veća za 60-ak posto u odnosu na 2015., dok je broj porastao za 17%. Zakupnine prvoklasnih skladišnih prostora kreću se oko 5.5 eura/m2 mjesečno, a u sekundarnim prostorima od 3,5 do 5,5 eura/m2.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Što je s proizvodnjom? Ja smatram da su hrvatski gospodarstvenici, bio on stranac ili domaći čovjek, samo oni koji imaju svoje proizvodne pogone u Hrvatskoj, oni koji zapošljavaju ljude u Hrvatskoj, oni čiji djelatnici kroz svoju plaću pomažu hrvatski BDP, oni koji imaju svoje kooperante u Hrvatskoj, oni koji u Hrvatskoj proizvode sirovine za svoju proizvodnju, itd. Naravno netko treba i uvoziti ali takvi trebaju biti u kategoriji koja nije u prioritetu države. Ono što netko proizvede izvan Hrvatske, što nekoga zaposli izvan Hrvatske iako uprihođen novac ide u prihod te tvrtke, nema nikakav upliv na razvoj hrvatskoga gospodarstva osim ako se dio uprihođenoga novca ulaže u hrvatsku proizvodnju. Koliko Atlantic Grupa, u postotku, ima zaposlenika u Hrvatskoj u odnosu na zaposlenike izvan nje? No dobro, tvrtka plaća dio svoga sveukupnog poreza u Hrvatskoj ali u prioritetu države moraju biti tvrtke koje zapošljavaju u proizvodnji u Hrvatskoj. Bilo bi interesantno vidjeti koje su tvrtke najzaslužnije za razvitak Hrvatske. Za porast zapošljavanja, za porast BDP-a. Nebitno je koliku su prihodi pojedinih tvtki , bitno je koliki je njihov upliv u prosperitetu države
Uključite se u raspravu