U očekivanju Godota, da domaća burza konačno dočeka najavljene privatizacije državnih tvrtki javnom ponudom dionica, na Zagrebačkoj burzi punom parom se radi na alternativi za bildanje likvidnosti. Regionalna platforma jugoistočne Europe, poznata pod imenom SEELink, trebala bi startati krajem ožujka otvarajući investitorima 'one-stop shop' za kupnju 400-tinjak dionica na pet tržišta. Radi se o projektu koji su 2014. pokrenule Zagrebačka, Makedonska i Bugarska burza s idejom da se stvori jedinstveno mjesto za razmjenu kupoprodajnih naloga u regiji.
Trojcu su se jučer priključile Srbija i Slovenija, svečanim potpisom sporazuma na Western Balkans Investment Summitu u organizaciji EBRD-a u Londonu. Regionalno povezivanje podupro je i EBRD bespovratnom financijskom injekcijom od pola milijuna eura, ali i dugoročno daleko snažnijim signalom, ulaskom u vlasništvo Zagrebačke burze. Zadovoljstvo pridruživanjem Ljubljane i Beograda ne skriva čelnica Zagrebačke burze Ivana Gažić. "To će svakako doprinijeti atratktivnosti platforme, prve u Europi koja pomaže povezati tržišta na ovakav inovativan način", kaže Gažić.
0,5milijuna
eura bespovratno je u novu burzovnu platformu uložio EBRD
Ideja SEE Linka je jačanje veza između tržišta kapitala u jugoistočnoj Europi. Umjesto kapitalnih povezivanja, koja za sobom povlače niz političkih i regulatornih ograničenja, realni(ji)m je ocijenjeno trgovinsko ispreplitanje usitnjenih tržišta. Okrupnjavanje na zajedničkoj platformi moglo bi konačno regiju staviti na kartu većih investitora, nadaju se inicijatori, ali i brokeri. To je korak u pravom smjeru, no radi se o dugoročnom projektu koji u prvoj fazi podrazumijeva povezivanje sudionika da proslijeđuju naloge", rekao je Poslovnom dnevniku Danijel Nevidal iz InterCapitala, najveće brokerske kuće po prometu u 2015. U kasnijim fazama, dodaje, ostaje ujednačiti individualne sustave namire koji u pojedinim zemljama različito riješene, s preprekom različitih valuta. "Mi smo kao kuća odmah podržali taj projekt, kao i svaku drugi koji će rezultirati većom likvdnošću i promocijom tržišta", dodaje.
Premda sličnih inicijativa trenutno u Europi nema, naši sugovornici ističu da će se na taj način povećati likvidnost burzi jer se ne stvara alternativno tržište već postojeća zadržavaju svoj identitet. "U ovom biznisu što si veći, to je bolje, a platforma će zasigurno biti dobar signal stranim institucionalnim investitorima koji u jednom koraku dobivaju pristup na pet tržišta. Ako na platformi kotira pet kompanija s velikom tržišnom kapitalizacijom, atraktivnost je puno veća nego na pojedinačnoj burzi", kaže Nevidal. Optimističan je vlasnik Hita vrijednosnica Ivan Tadin te ističe da se i malim investitorima otvaraju nove prilike za ulaganja.
"Domaći ulagači koji kupuju strane vrijednosnice najviše su orjentirani na SAD i Europu, posebno Njemačku, zbog likvidnosti. Ovo je mogućnost da na jednom mjestu vide i susjedna tržišta, povijesna kretanja cijena i imaju prilike za ulaganja", kaže. S pokretanjem razmjene naloga za mjesec dana bit će predstavljen i blue-chip indeks SEE LinX i trebao povećati vidljivost regionalnog tržišta. On će biti sastavljen, neslužbeno se doznaje, od desetak dionica, pet hrvatskih, tri bugarske i dvije makedonske.
Na ZSE očekuju da će se već prvog dana spojiti oko osam članova s Bugarske te po deset članova Makendonske i Zagrebačke burze, a za trgovanje će biti dostupno 387 vrijednosnica. Regionalna platforma zasad ostaje izvan fokusa najvećih domaćih investitora. Zakonska regulativa ograničava obvezne mirovinske fondove s portfeljem većim od 74 milijarde kuna na ulaganja isključivo u zemlje Europske unije i OECD-a, što isključuje Makedoniju i Srbiju.
"Mi smo vezani za izdavatelje, a ne mjesto gdje dionice kotiraju, pa nam indeks zasad nije relevantan. Ako hrvatska dionica kotira u Makedoniji, mi u nju možemo ulagati, no makedonska može kotirati i u Londonu, ali nam nije target", kaže jedan mirovinac. Hipotetski bi, kaže, mogli zaobilazno ulagati kroz investicijske fondove koji ciljaju i na regionalna tržišta, no ta se praksa izbjegava jer tada članovi plaćaju dvostruke troškove upravljanja. Podsjeća da ne treba zanemariti ni rizik valute u kojoj su denominirane dionice, a koja je investitorima puno bitniji faktor pri odlučivanju, nego što je to lakoća ulaganja putem jedinstvene regionalne platforme.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.ima jedan gospodin, koji je ulagao u Makedoniji, mislim da je ipak promijenio frizerski salon
Idealna prilika da kupujemo nova smeća
ja jedino što nešto znam o slovenskim dionicama, a i to je nedovoljno za uložiti novac. posebno ako usporedimo indekse navedeni zemalja. svi smo u istom paketu pa kad jedni padaju onda padaju svi. i obratno. tako da se tu teško nešto može zaraditi računajući na npr. to što je u sloveniji recesija prije završila, bolje uvjete poslovanja i ostale prednosti koje ima dežela. tamo tako i tako naši mirovinci žare i pale pa se sve svede na isto. a da ne pominjem valutne rizike kod ostalih članica.
Problem zagrebacke burze je njeno vodstvo.imali smo 300 likvidnih dionica dok ONI nisu uveli poseban rezim .automatski su unistili likvidnost .pod hitno ih treba maknuti i dovesti ljude koji su u zivotu trgovali sa dionicama. A sad da bi zamaskirali svoje neznanje i nerad stvaraju neki see link. Da su ikad napravili i jednu transakciju na zse a i na bse i mse onda bi znali da je osnovni problem namira.od 2007 mozete iz zagreba kupiti dionice na svim regionalnim burzama ali imate problem namire.sve ide na skupni skrbnicki racun brokera. A to je rizicno i nitko ozbiljan to ne zeli.bolje bi im bilo da rijese situaciju na zse a ne da se bave “regionom”.to vise nije u modi.
Uključite se u raspravu