Inicijalne javne ponude dionica na domaćem dioničkom tržištu već su gotovo pale u zaborav, no idući tjedan napokon bi se trebao realizirati jedan IPO. Iako se donedavno činilo da bi osvježenje nakon dugotrajne suše trebalo stići iz državnog sektora, jer državna Luka Rijeka najavljuje IPO već godinu dana, raspoloženje investitora najprije  će testirati vodeći igrač na domaćem mlinarskom, odnosno tržištu brašna – kompanija Granolio. Upis novih dionica najavljen je za idući tjedan i trajat će tri dana, s početkom idućeg utorka.

Vlasnik Granolio grupe, 43-godišnji Hrvoje Filipović koji drži više od 96 posto dionica, tim IPO-om cilja prikupiti između 90 i 131 milijun kuna. Strukturu transakcije i razvojne planove kompanija i njezini agenti izdanja, Privredna i Erste banka, predstavili su institucionalnim ulagateljima na zatvorenom skupu prije dva dana na Zagrebačkoj burzi. Uspije li plan dokapitalizacije, a to bi se trebalo znati već 28. studenoga, službeno tržište na ZSE u siječnju će postati bogatije za jednog izdavatelja.

Planiranu operaciju kapitalnog snaženja, međutim, Filipović, kao ni njegov glavni financijaš Tomislav Kalafatić, zasad ne žele komentirati. To, jasno, vrijedi i za investicijske bankare PBZ-a i Erstea kao agente izdanja.

No, relativno kratak rok upisa sugerira da je Granolio prilično siguran u uspjeh ovog projekta. Prag uspješnosti u kompaniji su utvrdili na 671.642 dionica, a upis predviđa najviše 789.157 novih dionica. Raspon cijene bi, prema dosadašnjim najavama, tebao biti između 134 i 166 kuna, a postojeći dioničari nemaju pravo upisa dionica. Pravo upisa predviđa se za investitore koji upišu dionica u minimalnoj protuvrijednosti od 100.000 eura (pri donjem rasponu cijene), što konkretno znači najmanje 5800 dionica. Cilj Hrvoja Filipovića je zadržati većinski udjel u kompaniji, a ovisno o ishodu upisa dionica, ostali bi investitori postali vlasnici između 37 i 40 posto kapitala Granolio grupe. 

Na prezentaciji 50 potencijalih ulagača

Toliki bi trebao biti i “free float”, udjel slobodnih dionica na tržištu. Kapital koji namjerava prikupiti dokapitalizacijom Granolio u cijelosti planira iskoristiti za povrat dijela glavnice kratkoročnog kredita koji je uzeo radi akvizicije mlinarskoga dijela poslovanja Agrokorovih dvaju društava, Belja i PIK-a Vinkovci. Tim dealom iz svibnja ove godine Granolio je učvrstio poziciju tržišnog lidera na domaćem mlinarskom tržištu, povećavajući tržišni udjel sa 23 na 44 posto. Kako je posrijedi velik zalogaj – o čemu uz procijenjeno povećanje proizvodnje Granolija za 90 tisuća tona godišnje govori i trošak transakcije veći od 200 mil. kn – velikim dijelom on je financiran dugom. Nešto više od 150 milijuna osigurano je kratkoročnim bankovnim kreditom. Prema neslužbenim saznanjima, za tu je akviziciju Zagrebačka banka Granoliju odobrila mostni kredit, do provedbe dokapitalizacije za koju je plan usvojen na skupštini Graniola u rujnu.

Kako bilo, skori IPO uvelike će poboljšati financijsku strukturu, odnosno omjer duga i kapitala kompanije. Sredinom ove godine kapital i rezerve Granolija iznosili su 73 mil. kn, a pokažu li institucionalni investitori interes veći od utvrđenog praga uspješnosti izdanja dionica, u bilanci Granolija ukupni kapital povećat će se na najmanje 163, a najviše 204 milijuna kuna. Ukupan dug Granolio grupe potkraj prošle godine iznosio je 480 mil. kn, a za ovu je godinu projiciran na 588, s tim da se stanje neto duga procjenjuje na 424 milijuna (lani 363).

Kako se priča o IPO-u odvija daleko od očiju javnosti, ni institucionalni investitori na koje se ponajprije računa u skoroj ponudi novih dionica ne žele službeno ništa komentirati. No, neslužbeno ne skrivaju zainteresiranost za sudjelovanje u dokapitalizaciji. “Ta tvrtka nije loša, imalo bi smisla uložiti”, kaže jedan predstavnik fondovske industrije. Što o potencijalno novom izdavatelju misle na Zagrebačkoj burzi također nije bilo moguće doznati. “Ne mogu ništa komentirati u ovom trenutku”, izjavila je predsjednica ZSE Ivana Gažić.

Ipak, činjenica da je prezentaciji, doznajemo, nazočilo čak 50-ak predstavnika fondovske industrije i mirovinskih fondova pokazuje da interes institucionalnih ulagača prema kvalitetnim projektima inicijalno postoji. Naravno, konačan interes ovisit će o cijeni, odnosno valuaciji.

Kako bilo, dio burzovnih aktera ističe da bi se Granoliov izlazak na burzu mogao pokazati kao svojevrsna prekretnica ili barem poticaj za preispitivanje domaćih poduzetnika kako financirati budući rast kompanija. Kako nam je  neslužbeno kazao jedan analitičar, iako je dominacija banaka i njihovih kredita u našem gospodarstvu i dalje neupitna, ovo je signal da je došlo vrijeme u kojem će tvrtke više tražiti kapital na tržištu. Posebno ako se žele razdužiti od kredita.

Filipović pekao zanat na američkoj robnoj burzi

Kao i kod tržišnih lidera u drugim branšama, uz Hrvoja Filipovića nerijetko se veže epitet “kralja brašna”. No, kako je nesklon eksponiranju, u široj javnosti često se o njemu govori kao o sinu nekad poznatog bankara, Franje Filipovića, koji je niz godina proveo u Upravama vodećih banaka, najprije Zagrebačke, a potom i PBZ-a. Put njegova nasljednika bio je postepeno osvajanje tržišta, a današnja odluka o izlasku na tržište kapitala one koji ga znaju zapravo ne čudi. Uz financijaški background, u mlinarskom biznisu dobro mu je došlo i američko iskustvo rada na robnoj burzi.

Granolio posluje 18 godina. Od sklapanja prvih ugovora o tzv. uslužnoj meljavi pšenice (1997.) i početka proizvodnje brašna (1999.) poslovanje je širio i akvizicijama (mlinovi, silosi, kao i preuzimanje više tvrtki srodnih djelatnosti) te je izrasla u Grupu koju uz maticu čine još četiri društva, s ukupno 463 zaposlena. U sastavu Grupe danas su tako tvrtke Zdenačka farma i Prerada žitarica (100% vlasništva) te Žitar i Zdenka mliječni proizvodi (50% udjela). Uz to, Granolio ima manjinske udjele u Zagrebačkim pekarnama Klara i Prehrana trgovini te Žitozajednici.

Suradnja Granolija s Agrokorom umnogome nadmašuuje akviziciju Agrokorova mlinarskog biznisa. Štoviše, ona uključuje dodatne sinergijske efekte. Osim što dugoročni ugovor o suradnji s Agrokorovom maloprodajnom mrežom u Hrvatskoj, ali i regiji, znači direktan pristup tržištu, suradnja s koncernom Ivice Todorića seže i u područja nabave sirovina, skladištenja, prodaje, logistike i distribucije.