Hrvatskom tržištu kapitala ne može pomoći čak ni najsnažniji adut – gospodarski rast. Prošlotjedna objava Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazala je da gospodarski rast u Hrvatskoj neprekidno traje već 13 kvartala.

Međutim, kretanje cijena dionica na Zagrebačkoj burzi izraženo kroz indeks CROBEXtr – koji osim rasta cijena dionica uračunava i dividende – pokazuje da je tržište u potpunom raskoraku s makroekonomskim kretanjima. Razloge treba potražiti u dva događaja koji su ponajviše obeshrabili investitore u posljednje dvije godine, a to je porez na kapitalnu dobit te posrnuće Agrokora. Podaci DZS-a pokazuju da je od početka 2014. realni rast BDP-a prvi puta zabilježen u trećem kvartalu te godine od 0,3%, a u četvrtom kvartalu rast je ubrzao na 0,8%.

Međutim, CROBEXtr te je godine ukupno porastao tek 0,6%. I dok za 2014. još možemo reći kako je trebalo pričekati da investitori shvate kako je ekonomski oporavak "uhvatio korijenje", što reći za 2015. u kojoj je indeks stagnirao ostvarivši tek 0,04% rasta. Podsjetimo, te je godine kvartalni realni rast gospodarstva iznosio između 1,4 i 3,7 posto. Ako se promatra tromjesečno kretanje CROBEXtr-a, od 13 kvartala rasta BDP-a, negativna vrijednost indeksa zabilježena je čak 7 puta.

Snažniji rast vrijednosti dionica od stope rasta BDP-a zabilježen je tek u tri slučaja. Anto Augustinović, analitičar tržišta kapitala u Erste banci ističe kako su makroekonomska kretanja kao što je rast BDP-a svakako jedan od elemenata koji imaju utjecaja na burzovna kretanja, ali nisu i jedini.  "Na dioničko tržište utječu brojni drugi i vrlo različiti čimbenici, od poslovnih okolnosti za svaku pojedinu kompaniju ili sektor do globalnih kretanja, bilo iz ekonomskog, geopolitičkog, tehnološkog ili drugog područja", kaže Augustinović. Financijski analitičar Zagrebačke banke Luka Grgić najprije ističe da na cijene dionica – osim rezultata poduzeća – utječu i vanjski faktori koji kratkoročno ili dugoročno mogu značajnije utjecati na vrijednost dionica od samih ostvarenih rezultata u pojedinom poduzeću.

"Tako primjerice politička nestabilnost ili značajnije promjene cijena nafte ili valuta u nekoliko dana mogu izbrisati višemjesečni rast cijena dionica", pojašnjava Grgić. Dodaje kako tržište generalno ne prati rast gospodarstva već tržišni igrači kod svojih odluka o investiranju pokušavaju predvidjeti fundamente (primjerice rast BDP-a ili neto dobit poduzeća) i do godine dana unaprijed i u skladu s time donose svoje odluke. 

"Kada tržišni igrači ispravno predvide ta kretanja, događa se vremenski odmak, odnosno kašnjenje kretanja BDP-a za dioničkim tržištem od šest mjeseci do godine dana. Naravno da korelacija između ovih kretanja ne iznosi 1, ali za potvrdu ove kauzalnosti trebalo bi promatrati dulje vremensko razdoblje te 'očistiti' podatke od teško predvidivih, no značajnih događaja koji su u žargonu poznati kao 'crni labudovi", smatra Grgić.

A takav "crni labud" ove je godine definitivno afera Agrokor koja je zaustavila početak primjetnijeg oporavka Zagrebačke burze započet u drugom polugodištu prošle godine. Podsjetimo, CROBEXtr prošle je godine ostvario rast iznad 21 posto i u jednom je trenutku ušao među 10 najbrže rastućih burzovnih indeksa u svijetu. Međutim, potres koji je izazvao Agrokor na tržištu ogleda se u ovogodišnjem minusu indeksa od 3,7 posto.

Valja naglasiti kako je CROBEXtr u posljednje vrijeme izbrisao dio gubitaka jer je početkom lipnja bio u najvećem ovogodišnjem minusu od 7,7 posto u odnosu na kraj prošle godine. No, predsjednicu Uprave Zagrebačke burze ne napušta optimizam vjerujući da će se iduće godine ekonomski rast preliti i na dioničko tržište. "Oporavak gospodarstva stvarno se osjeća. Dionički prometi se u posljednje vrijeme oporavljaju i govore da ima mjesta optimizmu", naglašava Gažić. Na pitanje koliko je porez na kapitalnu dobit uveden lani utjecao na tržište, Gažić podsjeća da je to svakako obeshrabrilo dio investitora. "Naglašavali smo da nismo protiv poreza, ali tehnička provedba nije dobro osmišljena", smatra Gažić. Što se tiče političkog utjecaja, odnosno lanjskih prijevremenih izbora, Gažić kaže kako nije imala dojam da je to utjecalo na trgovanje.