Priča koju je razotkrio fintech startup Forebit najveće hrvatske softverske kompanije IN2 grupe počela se otpetljavati globalno. Američka burza za trgovanje derivatima Chicago Board Options Exchange (CBOE) u nedjelju je počela trgovati izvedenicama Bitcoina.

Prva je to financijska institucija starog kova, znači podložna strogoj regulaciji, koja je ponudila mogućnost investiranja u Bitcoin. Njegovim će derivatima 18. prosinca početi trgovati i Chicago Merc (CME), burza koja s najvećom svjetskom robnom burzom New York Mercantile Exchange (NYMEX), ujedno najveća burza za trgovanje derivatima na svijetu. Financijski derivat Bitcoina, kojim će započeti trgovanje naziva se terminski ugovor ili futures ugovor.

Njime se kupac pogađa oko buduće tržišne cijene Bitcoina na određeni datum. Tako se trguje i zlatom, bakrom, naftom i drugom imovinom. Ovisno o visini premije koju je platio za kupovnu poziciju i koliko plaća za prodajnu, investitor ostvaruje profit ili gubitak. U prvoj polovici 2018. takve investicije temeljene na Bitcoinu planira ponuditi i Nasdaq, glavna svjetska burza za tehnološke kompanije. Isto je ali bez strogo definiranog datuma, najavila i burza u Tokiju. Japan je najveće tržište za Bitcoin na svijetu. U travnju je japanski regulator najavio da će se plaćanja u kriptovalutama urediti računovodstveno kako bi mogla ući u evaluaciju čak i najvećih kompanija koje formiraju indeks Nikkei.     

Ranije su tri velike banke Mizuho Banking Corporation, Sumitomo Mitsui Banking Corporation i Mitsubishi UFJ investirale 27 milijuna dolara u najveću japansku Bitcoin burzu bitFlyer. U Japanu dobru poziciju ima i Infobip, najveća hrvatska IT kompanija, koja je prije četiri godine razradila vlastitu kriptovalutu ¥Coins koji koriste sva tri najveća mobilna operatera DoCoMo, SoftBank i KDDI. Iz Europe zasad nema mnogo vijesti. Prve reakcije na otvaranje globalnih, strogo reguliranih financijskih sustava prema Bitcoinu, na našem se financijskom tržištu promatraju s oprezom. No, domaći stručnjaci tvrde da je ovo jasan signal da se kriptovalute više neće moći ignorirati. Josip Kokanović, analitičar Admiral Marketsa ističe da su terminski, futures ugovori financijske izvedenice koje preferiraju upravo institucionalni investitori. Naime, kao što neki veliki domaći i strani fondovi ne mogu ulagati u dionice HT-a ako nema DOP, tako većina velikih ulagača do sada nije mogla ulagati u Bitcoin, čak ni izravno, jer nije bilo ničega što ga uklapa u regulatorni okvir. Derivati Bitcoina to sada omogućuju.

“Taj korak u razvoju kriptovalute je važan, jer donosi mnogo veću sigurnost pri ulaganju. Velik problem pri ulaganju u kriptovalute je značajna mogućnost krađe ili nepovratnog gubitka kriptovalute. Kupnjom financijske izvedenice taj se rizik eliminira, stoga je za očekivati da će od sada biti veći interes banaka i ostalih velikih investitora za ovaj oblik ulaganja”, kaže Kokanović. Dodaje da će sada najvažnije pitanje biti cijena Bitcoina i poziva na oprez. S jedne strane, navodi, moguće je da će cijena dodatno narasti.

“Ali postoji i teorija da posljednjih mjeseci veliki sudionici na tržištu namjerno dižu cijenu kako bi otvoriti ogromne prodajne pozicije (short selling) nakon što terminski ugovori postanu dostupni za trgovanje. Ako je to istina, moglo bi doći do značajnijeg pada cijene bitcoina”, pojašnjava Kokanović. Dodaje da se financijske institucije, posrednici pri trgovanju futuresima, opravdano boje ekstremnih pomaka cijene Bitcoina. “Ako neki veliki sudionik na tržištu odluči kupiti ili prodati veliku količinu futuresa na bitcoine, a posrednik se ne uspije odmah zaštititi pri takvoj poziciji, riskira da za samo nekoliko minuta ti ugovori vrijede 10 do 20 posto manje, pri čemu se može mnogo izgubiti”, upozorava Kokanović. Zato ne čudi što se na internetu u posljednje vrijeme pojavilo mnogo vijesti u kojima se nagađa koliko ljudi zapravo drži većinu Bitcoina. Kreću se od tisuću na dalje.

“Pitanje je hoće li uvođenja futuresa pobuditi interes velikih institucija za Bitcoin ili će se pokušati zaraditi na padu cijene ili propasti kriptovaluta”, dodaje analitičar Admiral Marketsa.

Cijena Bitcoina u nedjelju je iznosila 92,4 tisuće kuna ili 14,4 tisuće dolara. Početkom studenog bila je 46 tisuća kuna. Prije četiri godine 2000 kuna, a neki domaći investitori, poput Hrvoja Prpića, očekuju da će premašiti 100.000 USD.

“Ima onih koji procjenjuju da bi mogla ići do pola milijuna dolara, ali ja ću iz te investicije izaći kad dođe na 100 tisuća”, kaže Prpić. Dodaje da je toliko uvjeren u to da je, barem privremeno, odustao od ICO-a za svoj novi startup koji je trebao napraviti lanac Bitcoin bankomata po EU. Nikola Škorić, osnivač i direktor Electrocoina, najveće hrvatske Bitcoin mjenjačnice i najbrže rastućeg domaćeg startupa, kaže da je izlistavanje derivata Bitcoina na tako uglednim burzama znak kredibiliteta za kriptovalute, a posebno Bitcoin.

“Unatoč popularnosti Bitcoina, on je mnogim institucionalnim investitorima dosad djelovao kao igračka, ali sada će moći trgovati nečim što nije igračka, a to su derivati”, kaže. Pojašnjava da značajan promet Bitcoinom ide preko OTC tržišta, koja svoj order book, te podatke o prometima i cijenama, ne objavljuju javno.

“Veliki dio trgovine Bitcoinom nedostupan je za promatranje i analizu, ali snažno utječe na cijenu. O kako je velikoj trgovini ovdje riječ možda najbolje ocrtava primjer ITBit.com-a, jednog od vrlo uglednih igrača u svijetu kriptovaluta, a čiji OTC nazovete i on s vama ne želi razgovarati ako ne radite transakciju od minimalno 100.000 eura”, kaže Škorić.

Ivan Glavaš, bivši direktor nadzora ZSE i voditelj razvoja Forebita, koji s komercijalnim radom trebao započeti početkom 2018., kaže da je ovo prvi korak prema reguliranju kriptovaluta. “To je samo potvrda da će priča oko kriptovaluta, a ponajviše priča oko Bitcoina proći. Smatram da je ovo tek početni korak”, kaže Glavaš koji drži će pojava derivata Bitcoina snažno utjecati na tržište.v