Živimo u vremenima u kojima je jedina konstanta stalna promjena. Tvrtke da bi opstale moraju neprestano smišljati načine da budu bolje i inovativnije. Naprijed idu samo one koje uspijevaju generirati dovoljno ideja koje će dovesti do poboljšanja proizvoda, usluga ili nekog od poslovnih procesa.

Što je to zapravo kreativno razmišljanje i kakve veze ima s ekonomijom?

Kreativnost većina ljudi još uvijek veže samo uz umjetnost ili visoku znanost, no kreativnost je puno šire od toga. Kreativnost je zapravo sposobnost stvaranja novih ideja, originalno razmišljanje o problemima i pojavama oko nas. Postoje mnoge definicije kreativnosti no sve se svodi na stvaranje nečeg novog i svakako svrsishodnog, a da bi mogli stvoriti tako nešto treba nam određeni način razmišljanja koji će izaći iz postojećih okvira i dovesti u vezu nešto što nije uzajamno povezano kako bi nastalo nešto novo i drugačije.

Pojedinci i tvrtke, gradovi i države pokušavaju učiniti sve kako bi bili drugačiji i postali bolji. Do sada smo u obrazovnom i poslovnom sustavu najveći značaj pridavali "logici" i "racionalnom" no sada znamo da nam to više nije dovoljno. Konačno prihvaćamo ono što nam je zaigrani Einstein govorio još davnih dana: "Logika će nas dovesti od točke A do točke B, a mašta će nas odvesti svagdje!"  Dans uz logiku trebamo i maštu!

Samo najkreativniji mogu pobijediti u tržišnoj utakmici. Prosječnost nas ne vodi do cilja. I tako je kreativnost konačno ušla na velika vrata u ekonomiju, barem što se zapada tiče. Tako je World Economic Forum na prva tri mjesta najpoželjnijih vještina u narednih 5 godina stavio kompleksno rješavanje problema, kritično mišljenje i kreativnost. Za to vam treba i lijeva i desna strana mozga, za to treba znati kreativno razmišljati. Tu leži rješenje poslovnog uspjeha.

Kakvo je stanje u Hrvatskoj?

Po mnogim parametrima, stojimo jako loše. Po GCI globalnom kreativnom indeksu od 139 država mi smo 58. Možda zvuči dobro, ali po svemu trebali bi biti u prvih 25, kao recimo Slovenija koja je 16-ta. Ispred nas su i Srbija i Crna gora, Bugarska…! Mnogi znanstvenici govore da o kreativnom potencijalu tvrtke ovisi njezin uspjeh, ako gledamo ove podatke daleko smo od uspješnih ekonomija.

Trenutno pišem knjigu o kreativnom razmišljanju u poslu pa za tu svrhu pripremam anketu među našim gosopdarstvenicima da vidimo kakvo je doista stanje. Ako što prije ne uskočimo u taj vlak zaostat ćemo nepopravljivo.  Pogleajmo samo tvrtke iz Silicijske doline. Mislite li da oni sve ono što rade, od ludog interijera do slobode na radnom mjestu, to rade jer ne znaju što će s novcem? Nikako ne, to rade upravo zato jer znaju da će ima takav način rada donijeti profit.

Što radimo krivo?

Slušajući druge, a i iz svog dugogodišnjeg iskustva radeći u realnom sektoru svi se previše baziramo na preživljavanje. Istina je da je kod nas vrlo teško opstati na tržištu, znamo i zašto, no ako smo samo fokusirani na preživljavanje i upiranje prsta u nekog drugog tko je krivac za naše stanje teško da ćemo stvoriti neku dodanu vrijednost i u konačnici vjerojatno i nećemo preživjeti. Osim toga mislim da smo svi skupa malo previše zaglibili u negativnosti. Nama je sve negativno. Ako malo pratite komentare po društvenim mrežama ili dok čekate prijateljicu poslušate što ljudi pričaju dok piju kavu vidjeti ćete koliko vremena i energije trošimo na negativnosti. Kako takav um može stvoriti nešto dobro i novo, kreativno. Nije ni čudo što smo tu gdje jesmo. Trebamo promijeniti način razmišljanja. Otvoriti um, izaći iz okvira svojih nametnutih limita. Sve je to u nama i mi to možemo promijeniti.

Zašto smo zaboravili biti kreativni?

Picasso je rekao kako je svako dijete umjetnik, no problem je ostati umjetnik kad narasteš. To je prava istina. Sav naš život su nas usmjeravali na lijevu stranu mozga, konvergentno razmišljanje gdje postoji samo jedan točan odgovor. Svi sistemi su nas gurali u kalup i naše kreativne potencijale desne strane smo zanemarili, zakržljali smo. Danas znanost jasno kaže da smo svi kreativni. Kreativnost nije samo poseban dar dan pojedincima. No, mnogi toga nisu svjesni. Često mi kažu: "Blago tebi ti si tako kreativna, slikaš pišeš, dizajniraš!" Kad ih pitam što su oni to učinili pa su shvatili da nisu kreativni, odgovor je samo da oni eto, nisu kreativni. Tako većina misli o sebi. I naravno opet vežu kreativnost samo uz neki umjetnički dar, što je krivo. Dakle, trebamo to osvijestiti, probuditi naše potencijale, ponovno povezati sve te neurone i presložiti veze među njima. Alata za to ima dovoljno, samo se treba malo potruditi i preuzeti rizik.

Što se radi na radionici?

Upravo to. Demistificiramo kreativnost, prihvaćamo da smo svi kreativni, izlazimo iz svojih logičkih okvira da bi promjenili percepciju i vidjeli veću sliku. Takav uvid od problema  stvara poticaj za nove ideje koje donose promjenu i vode uspjehu. Igramo se, razbijamo limite, učimo kako koristiti alate koje će nam vratiti "uzavrelost" desnoj strani mozga, prepoznajemo zamke ega,  razvodnimo strah,  postajemo motivirani i razigrani. Biti kreativan znači eksperimentirati, rasti, padati, preuzimati rizik i odgovornost, kršiti pravila, stvarati nove vrijednosti i pritom se dobro zabavljati. To je ono što donosi uspjeh i prosperitet kojeg svi tako trebamo.

Odgovor na ove nove izazove daje kreativno razmišljanje. O čemu se zapravo radi doznajemo od mr. sc. Danijele Gašparović koje će 12. listopada održati i radionicu na tu temu. Pročitaj više OVDJE.

Prijavi se na radionicu OVDJE

Za dodatne informacije obratite nam se s povjerenjem! 
Tel: + 385 1 6326 085
e-mail: poslovni-centar-znanja@poslovni.hr