Nije teško pretpostaviti da je kriza utjecala i na umjetnost: profesionalna su kazališta su sezoni 2011./2012. odradila manje predstava i privukla manje posjetitelja. Broj posjetitelja kazališnih predstava u Hrvatskoj je lani pao 3,1 posto, na 1,19 milijuna, dok je predstava bilo čak devet posto manje – 4812, pokazuju podaci Državnoga zavoda za statistiku (DZS).

Taj se pad ne može ipak posve pripisati krizi. Naime, u pretkriznoj sezoni 2007./2008. kazalištarci su bili još manje produktivni, bilo je manje od četiri tisuće predstava i jedva milijun posjetitelja. Najveće kazalište po broju zaposlenih i posjetitelja bilo je zagrebačko Hrvatsko narodno kazalište (HNK): imali su 518 zaposlenih. Prvo sljedeće kazalište imalo je za četvrtinu manju radnu snagu (riječki HNK sa 315 zaposlenih). Na predstavama zagrebačkog HNK bilo je više od 125 tisuća posjetitelja (uključujući i scenu foyer), dok je najbliži sljedeći konkurent opet bio riječki HNK s nešto više od 70 tisuća posjetitelja (računajući i Zajc off scenu). 

Gavran najučinkovitiji
No, činjenica da su privukli najviše posjetitelja ne znači da su najuspješnije hrvatsko kazalište. Statistika jasno pokazuje da je popunjenost njihovih predstava znatno slabija od velika broja drugih kazališa s daleko manjim (dakle, jeftinijim) pogonom – pokazujući da česte kritike o rasipnosti u tom i drugim hrvatskim narodnim kazalištima ima i izravne statističke dokaze. HNK Zagreb imao je prosječnu popunjenost predstava samo 77 posto, dok je najuspješnije veliko kazalište bilo Zagrebačko kazalište mladih, kojem je popunjenost glavne scene bila čak 95 posto. Na samom su vrhu i kazališta iz malih gradova, Virovitice i Požege, koja imaju popunjenost od 96 odnosno 95 posto. Među HNK-ovima najbolji je bio šibenski, koji je imao popunjenost od čak 94 posto.Na dnu ljestvice su Teatar ITD i Istarsko narodno kazalište u Puli, koji su punili jedva trećinu sjedala (36%). Najviše predstava (čak 415) imalo je zagrebačko kazalište Mala scena, no njihova je popunjenost sa 64 posto zapravo među nižima. Osim HNK Zagreb, više od 200 predstava imali su HNK Varaždin, HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci, Gavella, Exit i Gradsko kazalište mladih Split. Promatra li se učinkovitost po broju zaposlenih, ispada da je na prvom mjestu Teatar Gavran, koji je s devet vanjskih suradnika (nemaju stalno zaposlenih) privukao 1714 posjetitelja po zaposlenom. To kazalište "proizvodi" i najviše predstava po zaposlenom, nešto više od šest. Po tim su pokazateljima među najuspješnijima bili Kazalište Virovitica (1116 posjetitelja po zaposlenom i četiri predstave) te Teatar Exit (1006 posjetitelja i nešto manje od četiri predstave). U usporedbi s time HNK Zagreb je imao tek 233 posjetitelja i oko pola predstave po zaposlenom. 

Komedija najpopularnija
Kad je o vrstama predstave riječ, komedija je najpopularnija: nešto manje od 390 tisuća posjetitelja odlučilo se za nju. Slijedi drama, koja je imala nešto manje od 330 tisuća posjetitelja, dok su predstave za djecu privukle 181 tisuću posjetitelja. No, najviše je bilo drama, njih čak 1477, uz 1309 komedija. 

Kinematografi

Domaći film pogledalo samo 2,6 posto kinoposjetitelja   

Za razliku od kazališta, kriza nije otjerala kinogledatelje. Prema posljednjim dostupnim podacima DZS-a, broj kinogledatelja 2011. porastao je 5,34 posto na 3,54 milijuna, ali se rast ulaganja u nove kinokapacitete nastavio puno bržim tempom: kapacitet kina povećan je 22 posto, na ukupno 37.840 sjedala. Održana je ukupno 128.551 predstava, od čega se na domaće filmove odnosi tek 3,4 posto, no interes publike bio je još manji: domaći je film došlo pogledati samo 2,6 posto posjetitelja. Prikazano je ukupno 5919 filmova, od čega najviše američkih, njih 4357.

Film

Animirani prodavaniji od erotskih

Filmski su distributeri izdali ukupno 588 audiovizualnih djela, od čega 462 na DVD-u i 263 na Bluerayu. Najviše je izdano erotskih filmova (126), a slijede komedije (87), animirani (86) i drame (83). Iako je izdano naviše erotskih naslova, taj žanr nije imao i najviše konzumenata. Prodano je, naime, nešto manje od 30 tisuća kopija, a daleko najprodavaniji bili su animirani filmovi. Slijede akcijski filmovi (37.536), komedije (34.462) i erotski. Kriza je drastično utjecala na prodaju: broj prodanih kopija prepolovio se, sa 640 na samo 310 tisuća kopija.

Glazba

Naklada skočila sa 542 na 933 tisuća kopija

Unatoč nastavku krize, 2011. zabilježen je rast naklade zvučnih zapisa, i to sa 542 tisuće na 933 tisuće primjeraka. No, rast prodaje ostvaren je unatoč tome što je broj izdanja smanjen sa 401 na 335, što sugerira da su neki autori ostvarili odličnu prodaju. Pritom su domaća izdanja znatno popularnija: objavljeno je 279 naslova, a naklada je bila 738 tisuća, dok je stranih u Hrvatskoj izdano samo 28, i to s nakladom od ukupno 144 tisuće, a ostatak čine zajednička izdanja domaćih i stranih izvođača. Po žanru, najveća je naklada zabavne glazbe (594 tisuće), a slijedi klasična glazba s nakladom od 134 tisuće.