Većina anketiranih ljudi se odlučila za ono što im se čini kao bolja ideja – ljetno računanje. Je li to baš najsretnije rješenje ako se pogledaju rezultati raznih istraživanja?

Prvi problem s ljetnim računanjem vremena predstavljaju jutra, koja dulje ostaju u mraku, što je prilično izazovno za sjevernije zemlje tijekom zime. Istraživanja iz Rusije su za to vrijeme ustanovila povećan broj jutarnjih prometnih nesreća, više prijavljenog stresa kod ljudi te generalno više zdravstvenih problema, piše Geek.hr.

“Ispitivanje zdravstvenih efekata svake opcije bi pomaknulo vagu prema zimskom računanju”, tvrdi Timo Partonen, profesor u finskom Nacionalnom institutu za zdravlje. “Više studija pokazuje kako su svjetlija jutra tijekom godine bolja opcija. Isto tako, istraživanja koja su proučavala unutarnje tjelesne satove imaju slične zaključke”, pojasnio je.

Nisu baš svi takvog mišljenja. Znanstvenici s Cambridgea, pak, imaju jedno starije istraživanje koje pokazuje veće prednosti ljetnog računanja vremena. U prilog toga ide smanjenje boja prometnih nesreća, povećanje trgovine te smanjenje potrošnje energije u kritičnim vremenima za 8%. Tvrde kako su te sve prednosti itekako moguće zato što su nam aktivni periodi u danu bolje sinkronizirani s danjim svjetlom.

Zanimljiv je podatak da bi jedan dodatni sat svjetla zimi donio u Velikoj Britaniji uštede od oko 485 milijuna funti, jer bi se koristilo manje električne energije i manje grijanja stanova.