Hrvatskom turizmu trebaju turisti koji dolaze vlakom ili brodom, jer se tako manje zagađuje okoliš, izjavila je predsjednica Oraha Mirela Holy u intervjuu tjedniku Globus.

Plemenita zamisao, no koliko je realna? Doduše, stranci relativno često po Hrvatskoj putuju vlakom, no tih ljetnih mjesec ili dva nije dovoljno. Putnički promet se urušava u ostalih desetak mjeseci godišnje, jer su od hrvatskih vlakova odustali- Hrvati. Koliko god put u Dalmaciju vlakom nekoć bio standardan način odlaska na more, odnosno na studij u Zagreb, danas ga se vidi jedino na špici serije 'Stipe u gostima'. Narod koji je toliko patio jer više ne može vlakom preko Knina, sada više ne putuje ni vlakom niti preko Knina, nego autom ili autobusom, novom autocestom.  O tome svjedoči i statistika- 1990. je na hrvatskim prugama prevezeno 40,2 milijuna putnika, a poratne 1997. svega njih 17 milijuna.

Brojke su se od tada popravile, ali nisu niti blizu predratnim- tvrtka HŽ Putnički prijevoz 2012. je prevezla 27,7 milijuna putnika, a 2013. 24,7 milijuna, od čega oko pola milijuna putnika u međunarodnom prijevozu.Zbog takvih rezultata ukidaju se linije, neke se pruge zatvaraju, što dodatno slabi volju građana da se voze vlakom. Nekoć se iz Zagreba na more išlo ne samo ličkom nego i unskom prugom, koja prati slikovitu rijeku uzduž hrvatsko- bosanske granice, no i ta je pruga zatvorena je zbog lošeg stanja. Zatvorena je i demontirana pruga Petrinja – Karlovac. Neke su pruge zatvorene samo privremeno, zbog obnove. Kako doznajemo u HŽ Infrastrukturi, takav je slučaj s prugama Daruvar – Pčelić, Pleternica – Našice, Krapina – Đurmanec – državna granica. Dugoročno su u planu i obnove pruga Sisak Caprag – Petrinja te Savski Marof – Kumrovec – državna granica.HŽ Putnički prijevoz je od travnja 2014. djelomično promijenio vozni red, što se većinom odnosi na vlakove koji voze vikendom. Na nekim relacijama umjesto vlakova voze autobusi, a dio vlakova s malim brojem putnika prestao je voziti.

Uz to, sredstva namijenjena poticanju putničkog prijevoza željeznicom rebalansom državnog proračuna za 2014. smanjenja su za 131,5 milijuna kuna, odnosno za 20,7 posto, doznajemo u HŽ- Putničkom prijevozu.Proteklih dvadeset godina premalo se ulagalo u željezničku infrastrukturu, a posljedice toga su niske brzine vlakova. Prosječna brzina putničkih vlakova svedena je na 45 kilometara na sat, pa putovanje između 250 kilometara udaljenih gradova traje i do pet sati. Dnevni vlak od Zagreba do Splita vozi šest, a noćni osam sati; zato izvan sezone njime dnevno putuje tek nekoliko putnika, dok istovremeno na toj istoj relaciji prometuju desetci autobusa.    

Dodatni je problem vozni park HŽ Putničkog prijevoza, u prosjeku stariji od 30 godina, stoga je tvrtka ušla u nabavu novih motornih vlakova. Započet je proces restrukturiranja, koji će trajati do kraja 2019., a sa ciljem  povećanja broja putnika i prihoda i uspostavljanje financijski održiva sustava. Kako bi ostvario ciljeve Programa restrukturiranja, HŽ Putnički prijevoz ugovorio je u siječnju 2014. veliku nabavu motornih vlakova. Nositelj proizvodnje 44 nova motorna vlaka je tvrtka Končar – Električna vozila d.d.. Gradit će se 32 elektromotorna vlaka, 16 za gradsko-prigradski prijevoz i 16 za regionalni prijevoz, te 12 dizel-električnih motornih vlakova. Ukupna vrijednost nabave iznosi 1,6 milijardi kuna, a zadnji od tih motornih vlakova bit će isporučen i pušten u promet do 2017.

Riječ je o niskopodnim garniturama, koje imaju mogućnost upravljanja u oba smjera i s tri garniture spojene u jedan vlak. Mogu ostvarivati brzine od 120 do 160 kilometara na sat. Opremljeni su klimatizacijom, širokim ulaznim vratima, povećanim brojem sjedećih mjesta i informacijskim sustavom. Omogućuju prijevoz invalidnih osoba i bicikala, mirniju vožnju, uz manju buku. Prijevoz takvim vlakovima, prilagođenima europskim standardima, svrstava se u ekološki najprihvatljiviji oblik prijevoza, a smanjit će i zagušenost prometnica.Svatko kome ne odgovaraju termini polazaka HŽ-a, može sam unajmiti putnički vlak. To će ga zadovoljstvo, primjerice na relaciji Zagreb – Split – Zagreb u sastavu četiri vagona 2. razreda, koštati 49.000 kuna.

Skupa nostalgija  

Povratak parnjače na prugu košta milijun kuna 

U Hrvatskoj postoji još nekoliko parnih lokomotiva i one su dio muzejske zbirke Hrvatskog željezničkog muzeja, a koji je u vlasništvu HŽ Infrastrukture. Na tim se lokomotivama obnavlja samo vanjsko uređenje i konzervacija, pa niti jedna nije u voznom stanju, iako ih neke susjedne zemlje koriste za vuču turističkih vlakova. "Obnova takve lokomotive košta oko milijun kuna. Osim toga, zbog nje bi trebalo  prilagoditi zakone o sigurnosti u prometu prometovanju parne vuče", doznajemo u HŽ infrastrukturi.